Nakon dugogodišnjeg rada u Ministarstvu poljoprivrede, vezanog uz EU programe, dr. sc. Marin Kukoč, dipl. ing. agr., osnovao je "Spartium Consulting" i bavi se savjetovanjem iz područja ruralnog razvoja u Hrvatskoj, a radi i u zemljama regije kao konzultant u pripremi administracije za provedbu mjera IPARD II programa.
U razgovoru za Slobodnu Dalmaciju kazao je da je na kraju 2019. u Hrvatskoj bilo registrirano 163.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ukazao je i na jedan apsurd. Naime, OPG se upisuje prema prebivalištu nositelja OPG-a pa ih tako ima i u stambenim zgradama, odnosno više ih ima u Mamutici nego u nekim dijelovima Dalmacijie.
"Sjedište se definira prema adresi prebivališta, pa je tako u zagrebačkoj zgradi koju zovu "Mamutica" evidentiran veliki broj OPG-ova, a time, statistički gledano, i poljoprivrednih površina i maslinika možda više nego na nekim područjima gdje masline tradicionalno uspijevaju. Tu dolazimo do problema jer neke od mjera Programa ruralnog razvoja predviđaju mogućnost ulaganja isključivo u sjedištu OPG-a. Tako netko tko ima OPG registriran u Splitu, a poljoprivredne resurse na Hvaru ili u Lici ne može ulagati, na primjer, u sektor ruralnog turizma", rekao je Kukoč za Slobodnu Dalmaciju.
Kreditni potencijal ljudi koji žive u gradovima, primjerice Splitu ili Zagrebu, a poljoprivredne resurse imaju u ruralnim sredinama veći je od onih kojih i posluju u ruralnoj sredini. Svako ulaganje, bez obzira odakle dolazilo, pridonijelo bi lokalnoj zajednici, prvenstveno kroz zapošljavanje, zaključuje Kukoč-
