Situaciju koja je izazvala velike materijalne štete koje se još zbrajaju, uzrokovala je razvijena ciklona sa središtem iznad Tirenskog mora koja se tijekom prijepodneva razmjerno sporo premještala nad Jadran. Ispred te ciklone u izraženom južnom strujanju na hrvatsku obalu je pritjecao zrak bogat vlagom. Istodobno, u nižim slojevima atmosfere pritjecao je topao zrak s juga, a po visini hladniji zrak u središtu visinske ciklone, što je za posljedicu imalo jako nestabilnu atmosferu.
Pritom su nastali intenzivni konvektivni procesi, tj. olujno grmljavinsko nevrijeme koje je upravo na širem području Zadra potrajalo cijelo prijepodne, a najintenzivnije je bilo u jutarnjim satima. Tada je kiša velikog inteziteta u kratkom vremenu, svega dva sata, uzrokovala ekstremnu količinu oborine i pojavu bujičnih poplava, a kiša nešto slabijeg intenziteta nastavila je padati i tijekom cijelog prijepodneva i u rano poslijepodne te dodatno pogoršala situaciju. Od nedjelje navečer do ponedjeljka navečer sveukupno je u Zadru palo oko 285 mm kiše, a u Zemuniku oko 325 mm, kažu iz DHMZ-a.
Od srednjeg Jadrana prema sjeveru
Konvektivni sustav koji je uzrokovao nevrijeme pripada grupi mezoskalnih konvektivnih sustava (tzv. MCS) čije su horizontalne dimenzije veće od 100 kilometara. U ovom slučaju sustav se protezao od srednjeg Jadrana prema sjeveru, a najveća horizontalna dimenzija dosegnula je i više od 400 kilometara. Površinom je porastao na oko 15.000 km2 pa je obilnu kišu i grmljavinu uzrokovao i u gorskoj Hrvatskoj i na dijelu sjevernog Jadrana, a i iz istog sustava povremeno jaka kiša praćena grmljavinom padala je i u središnjoj Hrvatskoj.
Sustav se počeo razvijati na otvorenom moru južnije od Zadra u području konvergencije jakog i olujnog juga i jugozapadnjaka, koja je pospješila uzlazno gibanje vlažnog zraka i nastanak hladnih i visokih olujnih oblaka. Temperatura najviših vrhova tog oblačnog sustava, koji su na zadarskom području dosezali 12 kilometara visine, bila je oko -65 °C.
Detektirano je više od 25.000 munja
Na području Zadra meteorološka mjerenja provode se od 1960. i ovo nije prvi događaj s ovako velikom količinom oborine. Velike količine oborine na području Zadra pale su i u rujnu 1986. godine, prije 31 godinu, točnije 11. rujna 1986. godine izmjerena je količina oborine od 352,2 mm (oborina pala od 7 sati po SEV-u 10. rujna do 7 sati 11. rujna). Prosječna mjesečna količina oborine u rujnu za Zadar iznosi 105,7 mm. Do sada je maksimalna mjesečna količina oborine u rujnu u Zadru bila 1986. i iznosila je 374,5 mm; dok je minimalna mjesečna količina oborine pala 1985. i iznosila je 1,2 mm, kažu u DHMZ-u.
