Pred Hrvatskim saborom još je jedan dinamičan radni tjedan, vjerojatno ne posljednji u ovoj godini, a započet će ga raspravom o provedbi saborske Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH za 2019. godinu. Sabor je tu Deklaraciju donio u prosincu 2018. i u njoj odredio Ministarstvo vanjskih i europskih poslova kao tijelo koje mu jednom godišnje podnosi izvješće o ostvarivanju ciljeva navedenih u Deklaraciji. Ministarstvo, koje je u tom kontekstu prikupilo očitovanje nadležnih nacionalnih tijela, u Izvješću je pobrojalo svoje, aktivnosti predsjednika Vlade i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske te aktivnosti i projekte 13 ministarstava.
Hrvatska, ističe se u Izvješću, podupire suverenitet, integritet i teritorijalnu cjelovitost BiH, kao države dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda i ostalih građana. Svestrani partnerski odnosi s BiH, jednakopravnost Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda te euroatlantski put BiH, glavne su odrednice pristupa hrvatske Vlade koja je usmjerena na poboljšanje položaja i unapređenje života hrvatskog naroda u BiH.
O osnivanju istražnog povjerenstva
Sabor će u utorak raspraviti prijedlog 40 oporbenih zastupnika da se osnuje povjerenstvo koje bi istražilo eventualna ometanja ili druge nedopuštene utjecaje vlasti na neovisne istrage i procesuiranje slučajeva korupcije. Iza tog prijedloga stoje svi oporbeni klubovi koji, nakon curenja informacija u "aferi Janaf", žele da se istraži utjecaj političkih tijela na opstruiranje istraga, slabosti zakonskog i institucionalnog okvira borbe protiv korupcije i propusti u sigurnosnom i pravosudnom sustavu. Žele i da povjerenstvo ispita postoje li manjkavosti u zakonodavnom i institucionalnom okviru koje omogućavaju utjecaj politike na rad policije, DORH-a, SOA-e ili sudova, koje su slabe točke unutar sigurnosnog i pravosudnog sustava, gdje može doći do odavanja klasificiranih informacija iz ustava neovlaštenim osobama itd. HDZ je od početka rezerviran prema prijedlogu i ne kani ga podržati.
Manje lokalnih dužnosnika, manja vijeća i skupštine
Saborska srijeda rezervirana je za zakone vezane uz skore lokalne izbore kojima se predlaže smanjenje broja lokalnih dužnosnika i, kako uvjerava resorni ministar Ivan Malenica, osigurava ušteda od oko 100 milijuna kuna godišnje. Slijedom tih zakona, u svibnju iduće godine birat će se 618 dužnosnika manje, a broj članova predstavničkih tijela smanjit će se za deset posto. Ukinut će se dužnosti zamjenika načelnika i gradonačelnika u svim općinama i gradovima s manje od 35 tisuća stanovnika, dok bi oni koji ih imaju više od tog broja imali jednog zamjenika. Po dva zamjenika zadržale bi županije s više od 250 tisuća stanovnika, gradovi sjedišta županija te oni s više od 100 tisuća stanovnika. Broj članova predstavničkih tijela, kojih se bira više od 8200, smanjio bi se za oko deset posto, pa bi tako u zagrebačkoj Gradskoj skupštini umjesto sadašnjih 51 sjedilo 47 zastupnika.
Istoga dana, Sabor će raspraviti i zaključak koji je predložio Most, a kojim bi Sabor zadužio Vladu da mu u roku od 30 dana dostavi šestomjesečno izvješće o radu Nacionalnog stožera civilne zaštite, počevši od 18. ožujka. U četvrtak će zastupnici raspraviti prijedlog Nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030., a radni tjedan zaključiti u petak raspravom o članarinama u turističkim zajednicama.
Proglašenje isključivog gospodarskog pojasa
Sabor, koji po Ustavu redovito zasjeda do 15. prosinca, vjerojatno će raditi i idući tjedan, no pojedinosti za taj tjedan još se službeno ne znaju. Za pretpostaviti je da će proglasiti isključivi gospodarski pojas u Jadranu, s obzirom na najavu iz Kluba HDZ-a da će to učiniti do kraja jesenjeg zasjedanja.
