Pitanje koje si naši susjedi Srbi ovih dana postavljaju odnosi se na afričku svinjsku kugu (ASK) i je li ta opaka zarazna bolest došla i kod njih. Zbog svinjske kuge su 2014. godine u Europi i Aziji eutanazirani milijuni svinja, a prema pretpostavkama stručnjaka, bolest je pokucala i na vrata regije.
Odgovor na pitanje je li svinjska kuga zbilja poharala Srbiju trebalo bi se saznati danas nakon što veterinarske službe dobiju rezultate analize tkiva svinja koje su pod sumnjom na bolest ubijene u dva sela blizu Mladenovca, piše Jutarnji list. Srpski mediji navode da se bolest u Srbiju mogla proširiti iz zemalja gdje je već prisutna, dakle od njihovih susjeda, iz Rumunjske, Bugarske i Mađarske.
Bolest se može proširiti na različite načine
Puno je načina za širenje ove zarazne bolesti, čak neovisno o tome je li nastupila zabrana uvoza svinjetine iz tih zemalja. Najčešće se bolest širi vozilima i kamionima koji virus mogu prenijeti na kotačima. No, tu su i turisti koji zastanu i odbace smeće i otpatke hrane koje onda ptice i štakori raznose dalje.
1121183 Russia. 05/13/2012 Employees of sanitary services prepare carcasses of dead pigs for burning during the elimination of the African swine fever spread center in the village of Ozerki, Okulovka District, Novgorod Region., Image: 129295804, License: Rights-managed, Restrictions: Mandatory credit, Model Release: no, Credit line: Profimedia, Sputnik
Kako Jutarnji list doznaje iz Ministarstva poljoprivrede, situaciju u Srbiji svakodnevno prate veterinarske službe. Kada rezultati analize budu poznati, tada će odlučiti o potrebi daljnjih mjera prevencije širenja svinjske kuge. Preventivni odstrel kojim je ubijeno 40.000 divljih svinja koje se smatraju najvećim prijenosnikom virusa već je proveden.
Upozorenje za poljoprivredna gospodarstva i ugostiteljske objekte
"Budući da se rizik od unosa virusa ASK povećava tijekom ljetnih mjeseci, a posebno zbog velikog broja turista i putnika koji mogu u osobnoj prtljazi donijeti zaraženo meso ili proizvode, pozivaju se svi prijevoznici, turistički djelatnici, vlasnici poljoprivrednih gospodarstava te ostali koji pružaju turističke i ugostiteljske usluge na svojim gospodarstvima, da obrate posebnu pažnju na odgovarajuće zbrinjavanje otpada koji sadrži ostatke životinjskog podrijetla. Na svim graničnim prijelazima i u uredima jedinica lokalne i regionalne samouprave istaknuti su upozoravajući plakati o ASK", upozoravaju iz Ministarstva poljoprivrede.
Još prošle godine je Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske izdao upozorenje o opasnostima pa provode ekudakciju svojih članova. Kako govore podaci Hrvatske poljoprivredne agencije, u Hrvatskoj je prošle godine svinje držalo 94.000 poljoprivrednih gospodarstava. U uzgoju je bilo oko 1,4 milijuna komada svinja. Predsjednik saveza, dr. med. vet. Goran Jančo tvrdi kako bi pojava svinjske kuge desetkovala već posrnulo domaće svinjogojstvo.
Što je afrička svinjska kuga?
"Ako se potvrdi kuga u Srbiji, bit će to još jedna zemlja u našem okruženju bliže. Na nama je da s nadležnim službama provodimo preventivne mjere i vodimo računa o mjerama koje su propisane i koje se provode. Što ako se proširi u Hrvatsku? Pa, znate i sami da su svi naši najrelevantniji stručnjaci rekli da nije pitanje hoće li se pojaviti, nego kada će se pojaviti", kaže veterinar.
AKS je zarazna virusna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice. Smrtnost može dosegnuti sto posto. Za ljude i druge životinje ova bolest nije opasna, no vrlo brzo se širi i prelazi granice. Kod svinja se manifestira povišenom temperaturom, slabošću, gubitkom apetita i teturanjem. Kada je riječ o Europi, ova bolest je do sada poharala Rusiju, Litvu, Latviju, Belgiju, Češku, Slovačku, Ukrajinu, Mađarsku, Moldaviju, Belgiju, Rumunjsku i Bugarsku.
Veterinar Jančo dodaje kako bi eventualna pojava kuge u Hrvatskoj iziskivala mjere izoliranja farmi i eutanaziranja životinja.
Ne postoji učinkovito cjepivo
"Pitanje je kada, ali i gdje bi se mogla pojaviti. Ako je to u populaciji divljih svinja, onda problem rješavaju lovci, a ako je na nekoj farmi, onda se provodi propisana veterinarska procedura. Učinkovito cjepivo protiv ASK do danas nije razvijeno", objašnjava veterinar.
Nažalost, kuga se može iskorijeniti samo uzgojem domaćih svinja i usmrćivanjem svinja koje su na gospodarstvu zaražene. U krugu od tri do deset kilometara oko zaraženog gospodarstva uspostavljaju se vrlo rigorozne mjere. Primjerice, jedna od njih je zabrana prometa u najkraćem trajanju od 45 dana. Kada govorimo o divljim svinjama, kod njih je bolest vrlo teško iskorijeniti.
Kako bi se priječila pojava afričke svinjske kuge kod domaćih svinja, najvažnije mjere su visoka biosigurnost na gospodarstvima na kojima se drže svinje i smanjenje populacije divljih svinja te provedba pasivnog nadziranja kuge u populaciji divljih svinja. Zbog svega navedenog, Ministarstvo poljoprivrede provodi mjere i aktivnosti u svrhu podizanja svijesti onih koji uzgajaju svinje, lovaca, veterinara i veterinarskih inspektora.
