Proteklih tjedana učestale su dojave građana koji su u Riječkom zaljevu i kod Raba uočili neobično ponašanje dupina. Dupini borave u lukama i dopuštaju ljudima da im se približe. Neovisna i neprofitna organizacija Institut Plavi svijet piše na svome portalu da su njeni članovi u više navrata izlazili na teren, fotografirali i snimili oba dupina te procijenili njihovo opće stanje.
U oba slučaja, kažu, radi se o jedinkama običnog kratkokljunog dupina (Delphinus delphis), vrste koja se u Jadranu smatrala regionalno izumrlom od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća, ali su ponovno uočeni posljednjih godina. Iako su obični dupini društvena vrsta koja živi u skupinama od nekoliko desetaka ili stotina jedinki, dupini kod Raba i Rijeke su samotni obični dupini.
Odvajaju se od skupine i većinom su sami
Institut Plavi svijet piše da su u znanstvenim radovima ranije opisana dva slučaja samotnih prugastih dupina u Vinodolskom kanalu i luci Mali Lošinj, a vjerojatno najpoznatiji slučaj bio je onaj samotnog dobrog dupina Bobija koji je tijekom više godina boravio u Novigradskom i Karinskom moru.
Samotnim dupinima nazivaju se one jedinke koje se odvajaju od ostalih jedinki svoje vrste i većinu vremena provode same i bez kontakta s njima. Zašto se neke jedinke odvajaju od skupina svoje vrste i postaju samotne još uvijek nije poznato. Mogući razlozi su brojni – dupini su bolesni ili ozlijeđeni pa ne mogu pratiti skupinu ili su iz nje izbačeni, mogu se osamiti uslijed traume zbog ugibanja drugih jedinki koje su im srodne (npr. par majka-mladunac) ili su s njima bile u bliskoj društvenoj vezi. Moguće je i da se jedinka odvoji od skupine u potrazi za drugom skupinom koju ne može pronaći zbog male brojnosti populacije, što bi mogao biti slučaj i sa ovim običnim dupinima.
Četri faze promjene ponašanja
Zanimljivo je da, bez obzira na vrstu, svi samotni dupini pokazuju gotovo identične obrasce ponašanja koji se s vremenom mijenjaju kroz četiri opisane faze, piše Plavi svijet. U prvoj fazi dupini se izoliraju od ostalih jedinki svoje vrste te borave u nekom manjem području (luka ili zaljev) gdje počinju pokazivati interes za nežive objekte, npr. brodove ili bove, ali ne pokazuju zanimanje za ljude. U drugoj fazi počinju redovno sami prilaziti brodovima ili plivati oko bova, no i dalje ne dopuštaju prilazak ljudima. U trećoj fazi počinju dopuštati prilazak ili čak fizički kontakt manjem broju ljudi, dok konačno u četvrtoj fazi dupin uopće ne zazire od interakcija s ljudima i dopušta ili sam inicira kontakt s više ljudi. Ukoliko dođe do treće ili četvrte faze, dupin obično postaje lokalna atrakcija što privlači veliki broj ljudi koji s njime žele plivati.
Brojne negativne posljedice izravnog kontakta s ljudima
Izravan kontakt s ljudima može imati brojne negativne učinke na dupina: ljudi ga mogu ometati dok se odmara ili hrani; plivači na neprikladan način mogu dodirivati životinju i na taj je način slučajno ozlijediti (guranje prstiju u oči ili dišni otvor, pokušaji jahanja životinje, povlačenje za peraje i sl.); mogu mu nuditi hranu koja je neprikladna ili predstavlja izvor zaraze, a pritom se dupin može naviknuti da od ljudi traži hranu pa prestaje loviti plijen; zbog prisutnosti ljudi dupini su u većoj opasnosti od nasukavanja, upetljavanja u konope i ribolovne alate ili od sudara s brodicama. Osim toga, ljudi mogu pokušati namjerno ozlijediti dupina što je u više zabilježenih slučajeva dovelo do ugibanja životinje.
Ako ih se ugrozi, mogu postati agresivni
S obzirom na to da se radi o divljoj životinji ona uslijed neprimjerenog ponašanja ljudi može početi pokazivati agresivno ponašanje. Zabilježen je najmanje jedan slučaj kada je dobri dupin usmrtio kupača (1994. u Brazilu) i više slučajeva u kojima je došlo do ozbiljnih ozljeda ljudi. U većini slučajeva agresivno ponašanje dupina reakcija je na neprimjereno ponašanje osoba koje su dupine pokušavale jahati, udarati, povlačiti za peraju, a u jednom slučaju čak i nagurati sladoled u dišni otvor dupina. Do ozljeda može doći i kada se dupin ne osjeća ugroženim već se radi o naglim pokretima koji mogu ozlijediti čovjeka čak i kada se dupin „igra“ tj. provodi vrijeme s kupačima.
Ljudima mogu prenijeti i brojne ozbiljne i teško izlječive bolesti
Stoga iz Instituta Plavi svijet apeliraju na sve koji se zateknu u blizini da ne pokušavaju prići i plivati s dupinom, dodirivati ga ili hraniti jer upravo na taj način može doći do navikavanja životinje na ljude što može dovesti do neželjenih posljedica. Osim njihovog mogućeg agresivnog ponašanja, ti dupini mogu ljudima prenijeti brojne ozbiljne i teško izlječive bolesti – zoonoze – kao što su tuberkuloza ili leptospiroza. I ljudi, također, tijekom bliskih interakcija mogu u populaciju dupina prenijeti bolesti koje mogu uzrokovati ugibanje velikog broja životinja. Stoga bi plivanje s njima, a posebice dodirivanje, trebalo svakako izbjegavati.
Apel Instituta Plavi svijet: Ne približavajte im se
Na koncu, iz Plavog svijeta podsjećaju da su dupini strogo zaštićene životinje te je zabranjeno njihovo uznemiravanje, što uključuje pokušaj hranjenja, plivanja, dodirivanja ili proganjanja.
Stoga pozivaju ljude da ne pokušavaju stupiti u izravan kontakt sa dupinima, da im ne nude hranu, da ih promatraju sa sigurne udaljenosti i prate njihovo ponašanje, da osiguraju dovoljno prostora za njihovo neometano kretanje i da ih ne proganjaju.
Opažanja samotnih običnih dupina mogu se dojaviti putem aplikacije za pametne uređaje Marine Ranger (https://marine-ranger.org), a slučajeve uznemiravanja, proganjanja ili pronalaska ozlijeđene ili zapletene životinje može se prijaviti hitnoj službi 112 i stručnim organizacijama poput Instituta Plavi svijet.
POGLEDAJTE VIDEO: Policajac koji je spasio dupna: 'Bio je miran, kao da je znao da ga spašavamo'
