Više od dvije tone droge spaljeno je u Našicama. Droga je oduzeta u nizu kriminalističkih istraživanja u našoj zemlji do 2020. godine. Na ilegalnom tržištu, vrijednost spaljene droge bila bi stotinjak milijuna kuna, odnosno oko 13 milijuna eura. Ministar unutarnjih poslova rekao je da se nakon zastoja tijekom COVID krize ilegalno tržište oporavilo, a MUP primjećuje sve intenzivnije povezivanje europskih i međunarodnih kriminalnih skupina.
Droga je zbog toga dostupnija nego prije, a hrvatska policija ima važnu ulogu na koju se oslanja EUROPOL, i to u razbijanju balkanskih narko kartela.
"Po vrstama droge imamo heroin 10 kila, kokain oko 86 kila, marihuana i hašiš 1836 kila, MDMA i derivati 3, 25, amfetamina 33 kile, LSD 46 komada", kazala je načelnica Centra za forenzička ispitivanja Ivan Vučetić, Andrea Ledić.
Prema podacima HZJZ-a, oko 7-8 tisuća ljudi ima pravi problem s drogama - toliko ima ovisnika o opijatima. Većinom su to muškarci, negdje više od 80 posto, ali kada se usporedi taj broj s prethodnim periodom - postoji trend pada...
O problemu zlouporabe droga razgovarali smo sa Željkom Petkovićem, pomoćnikom ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga.
"S obzirom na situaciju, na jednu hiperprodukciju droga, konkretno kokaina za koji postoji oko 3 tisuće tona na godišnjoj bazi, zatim produkcija opijata, konkretno heroina, koji će doći iz Afganistana a isto tako sintetičkih droga koje se proizvode u samom srcu Europe, rastu potražnje… Pretpostavka je da će spaljivanja biti sve više i više", govori Petković.
Prema nekim podacima, svaki deseti Hrvat je probao kokain. I čistoća, navodno, raste.
"Ako gledamo rezultate otpadnih voda u gradu Zagrebu, od 2015./2016. imamo enorman skok u potrošnji kokaina. Dostupnost kokaina općenito na europskom tržištu je porasla, njegova kvaliteta ako govorimo o čistoći je puno veća, skoro pa duplo, a cijena je ostala na približno istom nivou. Kokain je u zadnjih 5 godina postao 'IN' droga. Doživio je 'boom' prije dvadesetak godina u nekim određenim državama poput Španjolske i Nizozemske, zatim se širio na Njemačku i Italiju i na neki način preuzeo čitavu Europu", svjedoči Petković.
Sedam do osam tisuća ovisnika, kao što smo i rekli, ima pravi problem s opijatima.
"Heroinsku ovisnost ne treba podcjenjivati. Ono što je tu važno je da oni koji su ovisni o opijatima, da je njih najteže liječiti. Treba ovdje biti oprezan da se ne dogodi američki scenarij gdje je opijatska ovisnost prošle godine oduzela 100 tisuća života od predoziranja. To je vrlo opasno, budući da je najveći broj predoziranja… Ako gledate, opijatskih ovisnika je 20-30 posto ukupno u Europi, a na njih otpada 80 posto svih smrti od predoziranja", prepričava stručnjak.
A kada je najbolje krenuti s edukacijom - iz roditeljske perspektive?
"Ako gledamo samu edukaciju, o tome treba voditi računa. Ona treba biti primjerena i u skladu s određenim europskim standardima kvalitete što se tiče preventivnih programa. Također, treba educirati i djecu i roditelje. Postoji projekt 'Imam stav!' koji smo započeli u Zagrebačkoj županiji a širimo na Istarsku. Namijenjen je đacima 6. razreda, i iskreno se nadam da ćemo dokazati da je učinkovit i da ćemo ga evoluirati i primijeniti u cijeloj Hrvatskoj", zaključuje naš sugovornik.
Postoje razne vrste ovisnosti - pa zašto onda ne bismo bili ovisni o sportu, ili treningu…
