Bivši rektor Sveučilišta u Kragujevcu Nebojša Arsenijević i bivši dekan Medicinskog fakulteta u Srbiji Predrag Čanović uhićeni su zbog zlouporabe službenog položaja među kojima su i malverzacije vezano za diplome. Među ostalim sumnja se da su mimo propisa, uz mito, u treću godinu pogurali tada 45 studentica, danas medicinskih sestara iz Hrvatske.
Kako doznaje RTL, U našem zdravstvenom sustavu s diplomama iz Kragujevca radi 13 medicinskih sestara. Njihova valjanost će tek utvrditi.
"Poslali smo njihova imena da nam dokažu ili potvrde jesu li njihove diplome poništene, i jesu li njihove diplome među te 44 diplome na koje su sumnja da su krivotvorene tj. da su izdane na takav način s njihovog fakulteta", kaže predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara i tehničara Mario Gazić.
'Diplome su bile originalne, a kako su došlo do njih...'
Ističe da Komora sama nema načina kako su došli do diploma, samo koliko je regularan njihov papirnati trag. "Diplome koje su ovjerene kod našeg javnog bilježnika, koje su ovjerene i od sudskog tumača u RH, tako da su te diplome zapravo bile originalne diplome, a sad kako su došli do tih diploma - to je pitanje koje će se riješiti", objašnjava.
Zakon naše zemlje, krivotvorenje diploma i svjedodžbi izjednačava s krivotvorenjem osobnih isprava. Kazne su od šest mjeseci do pet godina zatvora.
"Da netko dođe do diplome medicinske sestre, liječnika… To je opasno za pacijenta, ako će takva osoba pokušati raditi u sustavu", govori Adriano Friganović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva.
"Logičan slijed bi bio da se pokrene neki prekršajni postupak, ako rade u sustavu zdravstva da se prekinu ugovori o radu i da se razmotri njihova licenca za rad. Kako netko može raditi s bolesnim pacijentima, a na prevaru je došao do diplome?", pita se Friganović.
Nije platio studij, ali mito, čini se, jest
Za jednog Hrvata u Srbiji je izdana i diploma doktora znanosti. Osim što nije ni bio upisan na fakultet, nije ni platio školovanje - ali, mito jest. "Fakultet traje šest godina, nakon toga slijedi specijalizacija između četiri i pol i sedam godina, i ako to netko riješi kupnjom komada papira onda je jasno da nešto mora poći po zlu ako se pokuša baviti tom strukom", kazuje Sven Seiwerth, prodekan za nastavu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U Hrvatskoj je priznato više od 28 tisuća inozemnih diploma, od čega ih se čak 50 posto odnosi na Bosnu i Hercegovinu, a 7 posto na Srbiju. Koliko je među njima kupljenih teško je znati, osobito u ovakvim situacijama
Kako za RTL ističe Igor Drvodelić iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje, ove diplome nisu krivotvorine, koje se mogu relativno lako otkriti, nego su ispravni, legalni dokumenti stečeni na nezakonit način. "U ovom slučaju nije riječ o lažnim diplomama nego o pravim diplomama koje je izdalo sveučilište. Tada je teže otkriti da je lažna", kaže. Ističe i da postoji prijedlog na europskoj razini jer nije Hrvatska jedina s problemom sumnjivih diploma.
Kineske 'tvornice diploma'
"U zapadne zemlje EU pristiže puno veći broj ljudi iz stranih zemalja, iz azijskih, gdje postoje ogromne tvornice za krivotvorenje diplome. Prijedog je išao da se ide u tehnologiju, da se sažetak diploma stavlja na bazu podataka, bez osobnih podataka, ali bi se mogle podijeliti u jednoj sekundi. Kada je papir, potrebni su sati. Hrvatska je ušla u tu skupinu i rješavamo taj projekt pa ćemo bar za europski dio moći riješiti", navodi.
Najčešće je 50 posto diploma krivotvoreno, ističe pa dodaje da se najčešće krivotvore doktorati, ali uglavnom diplome za bolje zaposlenje i ostvarenje financijskog dobitka. Što se tiče profesija, lažne su diplome zabilježene u svim, ali najčešće gdje je riječ o većim iznosima plaća.
Kontrola samo onih koje se prijave
Prokomentirao je naposljetku i kako Agencija za znanost i visoko obrazovanje kontrolira diplome. Postoje razlike u odnosu na svrhu. "Mi kontroliramo samo one koje se šalju nama na priznavanje. ako je za nastavak obrazovanja, tražimo svu ostalu dokumentaciju pa je gotovo nemoguće krivotvoriti samo diplomu nego i ostale dokumente. Ako je zapošljavanje, uglavnom samo diplome, ali ako je potrebno i ostala dokumentacija. Bitno da imamo ljude koji poznaju obrazovne sustave gotovo svih zemalja u svijetu", zaključuje.
