Ovakav dojam potvrđuje i Zorislav Antun Petrović iz organizacije Transparency International Hrvatska, svjedočeći da hrvatski građani u istraživanjima redovito najkorumpiranijim područjima ocjenjuju – bez obzira na redoslijed – zdravstvo i sudstvo, te političke stranke i lokalnu samoupravu:
"Ljudima u njihovim sredinama lako i često upada u oči da pri zapošljavanju po uredima nije presudna stručnost. Vlasti se koncentriraju na to da bude zaposlena već određena 'prava osoba'. Odlučujuća je, dakle, sama bliskost s vlašću."
Skandalozne kadrovske rotacije
Ružnoj slici, već i statistički, pridonosi rečeni široki okvir ukupnog konteksta: posrijedi je 576 jedinica samouprave, s gotovo 50 tisuća vijećnika u mjesnim odborima. Uz njih je više od 40 tisuća pripadnika redovnog osoblja u tijelima vlasti i ustanovama općina, gradova, županija. Nakon svakih izbora s odlaskom dotadašnje garniture, novi lokalni politički vrh u pravilu poduzima opsežnu kadrovsku rotaciju. A ona kao da postaje jamstvo za brojne skandale. Kao dobitnici u toj igri prolaze brojni članovi pobjedničke stranke, te uobičajeni rodbinski krug onih zbog kojih je nekoć izmišljena riječ – nepotizam.
Optuživati samo lokalnu razinu za probleme ove zemlje je promašeno i besmisleno
Prof. dr. Ivan Koprić, predstojnik Katedre za upravnu znanost na Pravnom fakultetu u Zagrebu, upozorio je da lokalne vlasti uopće nisu proporcionalno više problematične – u opisanom pogledu – od državnih. Ministri su češće na optuženičkim klupama, a i ovlasti su im kudikamo veće, dok udio u kreiranju sistema – pa tako i mreže lokalne samouprave – ne treba ni spominjati. Štoviše, drugačiji pristup može biti opasan po razvoj demokracije. "Optuživati samo lokalnu razinu za probleme ove zemlje je promašeno i besmisleno", rekao je Koprić za Deutsche Welle, "a idući istom logikom koja nas rukovodi u napadima na lokalnu samoupravu, mogli bismo se početi zalagati i za ukidanje drugih demokratskih institucija". Po njegovu mišljenju, izlaz nije u smanjivanju djelokruga lokalno-upravne razine, nego u njezinu dovođenju u red, za što je opet nužna država. DW doznaje tako da su pravi problemi neadekvatna organizacija državne uprave, kao i pretjerana fragmentacija, tj. prevelik broj jedinica lokalne i regionalne samouprave, te nedostatak političke volje da se ta dva problema riješe.
"Neki začetak te volje se nazire, ali teško se formira, pa ostaje vidjeti tko će i kad napokon krenuti u ozbiljan posao", naglašava Koprić. Pa, možda baš nadležno Ministarstvo uprave, ako se ravnamo po najnovijem istraživanju udruge GONG, u kojem se ono ističe kao najbolja upravljačka adresa u Hrvatskoj, piše Deutsche Welle.
