Slobodna Dalmacija piše kako svake godine u hrvatske vode uplovi više od 120 tisuća stranih nautičkih plovila koja skupa sa stotinjak tisuća domaćih u jeku sezone svake večeri nastoje pristati i zauzeti 16.913 vezova u 60 postojećih marina.
Nautičari prisiljeni sidriti na 'divlje'
"Na djelu je potpuni kaos. Sidrišta su neorganizirana, ne poštuju se pravilnici o prikupljanju smeća, izlazi se izvan koncesijskog područja i naplaćuje cijene veza po želji. Od 206.028 plovila, ona koja zakasne na vez sidre se slobodno na ulazima u luke ili u uvalama bez ikakve pristanišne infrastrukture. Njihovi vlasnici i korisnici odbacuju otpad u more ili na kopno, devastiraju okoliš i napuštaju 'vez' bez ikakve naplate. Osim toga, takvi gosti odlaze nezadovoljni, jer bez obzira na to što su vjerojatno uživali sidreći se dva-tri dana na divlje po uvalama, kasnije žele izaći na kopno, koristiti potrebne sadržaje u marinama, što ne mogu zbog premalih kapaciteta naših luka", kazao je za Slobodnu Dalmaciju dr. sc. Srećko Favro, stručnjak za nautički turizam.
Prema njegovim istraživanjima, više od 700.000 noćenja na brodovima godišnje obavlja se sidrenjem na divlje na čemu Hrvatska gubi najmanje 35 eura dnevno po vezu ili 26 milijuna eura godišnje, ne računajući pritom dodatnu potrošnju.
U 20 godina izgubili 350 milijuna eura
"U posljednjih smo dvadeset godina izgubili više od 350 milijuna eura jer je taj problem iz sezone u sezonu sve izraženiji. Tako svako ljeto imamo sve više brodova i uplovljavanja u naše vode, a broj vezova je isti ili se tek minimalno povećao, pa izgubljena dobit raste", kaže Favro dodajući kako Italija na svojoj obali Jadrana ima peterostruko veće nautičke kapacitete.
Problem nečinjenja po tom pitanju još je veći ako se zna da je prije tridesetak godina za samo osamnaest mjeseci izgrađeno čak šesnaest marina, dok se u današnje vrijeme, primjerice, marina u Slanome gradi već četiri godine, i to s mnogo suvremenijom opremom.
Izgradnja novih marina mogla bi, smatra Favro, oživjeti i jadranske otoke. Pa navodi podatak da je 1991. Hrvatska imala 66 naseljenih otoka, a dvadeset godina kasnije njih 43 te da će ih do sljedećeg popisa vjerojatno biti pet do deset naseljenih manje.
Formula za oživljavanje otoka
Projekt razvoja sustava s oko stotinjak turističkih privezišta u konačnici bi omogućio zapošljavanje do tisuću otočana, kaže, a uz njih još toliko u ostalim povezanim djelatnostima.
"Država nije napravila ništa da se provedu Studija i Strategija razvoja nautičkog turizma iz 2006. Deset godina mijenjamo Zakon o pomorskom dobru. Nismo uveli tax free gorivo, niti napravili plan izgradnje marina za megajahte, odnosno postavili pravni okvir za takvu vrstu plovila. Nismo uskladili Pravilnik o razvrstavanju luka nautičkog turizma. Posebna je priča što nije napravljen plan poticanja ulaganja u devastirane vojne i industrijske objekte", zaključio je Favro.
