Imunolog Zlatko Trobonjača, komentirao je epidemiološku situaciju u Primorsko-goranskoj županiji. Ona je već tjednima u vrhu po rastu novozaraženih, a tamošnji je stožer najavio još strože mjere. “Teško je to reći, ali ako ih građani počnu primjenjivati, rezultate možemo očekivati za dva do tri tjedna", komentirao je ta nastojanja Trobonjača za N1.
I on je stao u red stručnjaka koji tvrde da je Hrvatsku zahvatio treći val zaraze: “To je evidentno. Postojali su svi preduvjeti za to, nemamo kolektivni imunitet, cijepljenje ide tako kako ide, ukupna imunost nije bila dovoljna da se spriječi treći val. U odnosu na ljeto ima više imunih, ali dogodila se loša činjenica, došli su zarazniji sojevi, naročito britanski, koji podiže reprodukcijski broj epidemije.
Iako se to ljudima ne čini značajno, to puno znači kad znamo da se epidemija eksponencijalno prenosi. Lagano povećanje reprodukcijskog broja značajno širi epidemiju. Što je on veći, treba primjenjivati strože mjere da bi se spustio ispod jedan, tad epidemija lagano nestaje. Stožer je odlučio primjenivati mjere prema situaciji u pojedinim djelovima zemlje, a porast u našoj županiji povezujem s događanjima početkom veljače vezanim uz karnevalska zbivanja. Premda nije bilo službenih proslava, ljudi su se družili. Osim toga, tu je i aktivan školski sustav i činjenica da su ljudi odlazili na radna mjesta, to se proširilo", komentirao je Trobonjača.
Problematični novi sojevi
Problem je, prema njegovom mišljenju u novim, visokozaraznim sojevima, naročito britanskom. “On još značajno povećava količinu virusa na sluznici, a po svemu sudeći izaziva i teže bolesti, a čini se i veću smrtnost. To je bilo za očekivati”, rekao je Trobonjača.
Pojasnio je koliko nas postojeća cjepiva mogu zaštititi od novih sojeva koronavirusa. “Cjepiva nas dobro štite protiv britanskog soja, nešto lošije od južnoafričkog, kad je u pitanju Pfizer. Kod AstraZenece to je još gore, zaštita je niža, pa su neki i izbacili to cjepivo iz upotrebe. Južna Afrika je to napravila i počela primjenjivati Johnson&Johnson.
Postoje dvije ili tri tipične ili važne mutacije od kojih je jedna posebno važna jer u velikoj mjeri mijenja protein šiljka, pa ljudi koji su stvorili imunost, njihova protutijela slabije neutraliziraju južnoafrički soj. Oni koji su cijepljeni imat će određenu dozu imunosti, cjepivo bi ih trebalo svakako štititi od težih oblika bolesti i smrti. Tako da cjepivo ipak pomaže i kod drugih sojeva", pojašnjava imunolog.
Ključna je glavobolja
Komentirao je i slučajeve tromboze, odnosno zgrušavanja krvi nakon cijepljenja AstraZenecinim cjepivo. Otkrio je i kad bi građani zaista trebali biti zabrinuti nakon primanja svoje doze i kad bi se trebali javiti liječniku.
“Radi se posebnoj vrsti tromboze, venskih sinusa glave. Ova tromboza nije uobičajena ni česta. U Njemačkoj je zabilježen 31 slučaj na 2,7 millijuna cijepljenih, što je relativno značajno. Ljudi se često žale na glavobolju koja ne popušta od analgetika pa ako se to nakon cjepiva AstraZenece dogodi, obično pet do šest dana nakon cijepljenja, korisno je da se ljudi jave liječniku", zaključio je imunolog Trobonjača.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
