Ministar poljoprivrede Davor Romić ističe da se u ruralna područja Hrvatske treba vratiti život, kao i riješiti problem poljoprivrednog zemljišta kroz niz mjera poput komasacije ili sankcioniranje posjednika zbog neobrađenog zemljišta, a zalagat će se i za određene korekcije poreza na dodanu vrijednosti po pitanju proizvodnje hrane.
Poljoprivrednici su u nezavidnom položaju, pritišću ih dospjele financijske obveze i niz parafiskalnih nameta, zbog rascjepkanosti posjeda i visokih troškova proizvodnje nisu konkurentni, a velika je razlika između velikih i malih gospodarstava u pristupačnosti EU fondova, ocijenio je Romić, kazavši da je nešto moguće rješiti intervencijama u postojeće zakonodavstvo, no za ostalo je potrebna suradnja više ministarstava.
"Neke od ovih problema moguće je riješiti intervencijama u postojeće zakonodavstvo kao što su provedbeni akti Programa ruralnog razvoja, Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o poljoprivredi. Za druge je ipak potrebna sustavna suradnja više ministarstava", kazao je Romić za Hinu.
Dodao je da pritom prvenstveno misli na osnivanje financijske institucije koja bi pratila poljoprivrednike. "Stoga prvo namjeravam provesti dubinsku analizu postojećeg stanja, a na temelju tako dobivenih spoznaja odredit ću prioritete u sustavnom rješavanju problema", istaknuo je Romić.
Zemljište temelj svake poljoprivredne proizvodnje
Romić ističe kako domaći poljoprivrednici nemaju dovoljno zemljišta da bi im proizvodnja bila konkurentna i dohodovna, odnosno, problem je neuređenost zemljišta, usitnjeni i zapušteni posjedi.
"Uzroci takvog stanja su brojni i vrlo različitog karaktera - sa sociološkog i demografskog stajališta to je prije svega nizak životni standard u ruralnim područjima i napuštanje sela, a povijesni uzroci su nasljeđe uređenosti parcela, nesređeni imovinsko-pravni odnosi, ali i posljedice rata s kojima ruralna područja još uvijek žive", rekao je.
U ruralna područja treba vratiti život, kaže ministar, napominjući kako Program ruralnog razvoja predviđa niz mjera upravo za rješavanje tih problema. No, to sigurno neće riješiti i problem poljoprivrednog zemljišta, napominje.
Hrvatska, kako je naveo, raspolaže sa 2,7 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je 738 tisuća hektara u vlasništvu države. Od toga je u različitim vidovima raspolaganja u funkciji samo 430 tisuća hektara.
"Dakako da nije sve državno poljoprivredno zemljište visoke pogodnosti za poljoprivrednu proizvodnju, pa tako niti ne mogu reći da će se stavljanjem u funkciju svog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države zadovoljiti potrebe naših poljoprivrednika. Rješenje leži u kombinaciji nekoliko mjera i postupaka kao što je npr. komasacija ili sankcioniranje vlasnika/posjednika neobrađenog poljoprivrednog zemljišta", kazao je Romić te dodao da "prije nego se uvede porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište potrebno je riješiti problem imovinsko-pravnih odnosa, jer je dio zemljišta zapušteno upravo iz tog razloga".
Potrebne određene korekcije u poreznoj politici
Ministar poljoprivrede smatra i kako je potrebno napraviti određene korekcije poreza na dodanu vrijednost po pitanju hrane i proizvodnje hrane, kao i poreza na dohodak kako bi se poljoprivrednicima, proizvođačima hrane olakšalo poslovanje, ali i kako bi hrana bila dostupnija krajnjim korisnicima, potrošačima.
Prije konkretnih prijedloga koje će uputiti ministru financija Zdravku Mariću, unutar Ministarstva će, kako je kazao, izraditi detaljne simulacije utjecaja smanjenja poreznih stopa na državni proračun. "Uvjeren sam da će dugoročni krajnji rezultat tih smanjenja imati pozitivne učinke na državnu blagajnu", kazao je Romić.
Vezano uz plan restrukturiranja unutarnjeg ustroja Ministarstva, Romić je rekao kako on još nije izrađen, ali kako je jasan cilj koji se njime želi postići. "Želim povećati horizontalnu i vertikalnu povezanost zaposlenika kako bi kvalitetnijom međusobnom komunikacijom i suradnjom bili uspješniji u radu s korisnicima", kazao je.
Također je rekako kako želi osmisliti službu ili odjel koji će se jedino i isključivo baviti udrugama i udruženjima korisnika.
"Njih je u svim našim sektorima ukupno više od 1.300. Želim znati kakvi su im planovi, na koje probleme nailaze i koji su njihovi prijedlozi rješavanja tih problema. Želim da u Ministarstvu prepoznaju partnera i suradnika, a ne donositelja ili samo provoditelja zakona", poručio je Romić.
