Pulsko brodogradilište Uljanik i riječko 3. maj danas su dobili novog vlasnika. Uprava i Nadzorni odbor na stolu su imali dvije ponude, onu Danka Končara koji je vlasnik Brodotrogira i Tomislava Debeljaka koji je vlasnik Brodosplita.
Grah je pao na Danka Končara i njegovu tvrtku Kermas ulaganja koji će biti strateški partner u dokapitalizaciji Uljanika i 3. maja.
Končar je još prije najavljivao kako bi oba brodogradilišta, i pulsko i riječko, udružio s nekim od europskih brodogradilišta. Končar je zahvalio na povjerenju ističući da će u ovome procesu bitnu ulogu imati i Vlada, čija je najava skorog pokretanja jamstvenih fondova, kaže, za brodogradnju do sada najozbiljniji doprinos toj industriji. Javio se priopćenjem iz Japana.
"Uz Uljanik i 3. maj te integraciju Brodotrogira u ovu respektabilu brodograđevnu grupu mi u Kermasu vjerujemo kako će hrvatska brodogradnja ponovo postati bitan igrač na europskoj brodograditeljskoj sceni", izjavio je Končar.
A nama je u studio stigao njegov poraženi konkurent g.Tomislav Debeljak, vlasnik Brodosplita, koji je evo na ovom natječaju izgubio ali s kojim itekako imamo o čemu razgovarati u brodogradnji je riječ o oko osam tisuća zaposlenih ljudi, milijarde kuna poslova i stotine milijuna kuna državnih subvencija.
Kako ste podnijeli poraz u utrci za Uljanik?
Nije bilo lako dati ponudu od 380 milijuna za 3. maj i 302 milijuna kuna za Uljanik, a plus toga velika zadaća bi to bila. Nije se bilo lako odlučiti za to, ali morali smo ići na to. U jednu ruku stoga je ta vijest došla kao olakšanje, a u drugu, kad nešto želiš, ipak i malo razočaranje.
Ali tražili su samo 300 milijuna za dokapitalizaciju Uljanika, vi ste dakle ponudili još 300 za otkup 3. maja?
Da, 3. maj je bio bombon od početka privatizacije, bio je u boljoj poziciji od Uljanika, vrijednost mu je bila dvije milijarde kuna, sad u tih 5 godina se razlika smanjila, no to je i dalje uspješno brodogradilište i može se spasiti bez pomoći države koja treba Uljaniku.
Je li neobično da uprava koja je odvela Uljanik u problema odlučila tko će dokapitalizirati poduzeće?
Jest, malo je čudno, ali kasnije u nekoj fazi treba sjesti s državom i u korist radnika dogovoriti restrukturiranje. Da je čudno, malo jest.
Gospodin Končar je izrazio želju da ta dva brodogradilišta spoji s nekim trećim europskim, ima li u Europi uopće interesa za našu brodogradnju?
Da smo atraktivni, bilo bi više ponuda, ali u svakom slučaju, možda je u Hrvatskoj neka negativna konotacija oko brodogradilišta općenito, no eto mi u Brodosplitu smo dokazali da možemo uspješno raditi.
Ali vi ste dobivali po 200 milijuna kuna državnih subvencija, jesu li one istekle?
Te subvencije su pokrivale prošlost zbog privatizacije u kojoj su nastali dugovi, mi nismo tražili ništa za naše poslovanje. Sad dobro poslujemo, imamo neto dobit preko 5 milijuna eura godišnje, novi poslovi su profitabilni...
U Hrvatskoj sad počinje veliki projekt gradnje Pelješkog mosta, koji vrijedi dvije milijarde i 100 milijuna kuna. Ima li tu šanse za našu metalsku, građevinsku industriju, imamo li šanse?
Firma koja radi i koja je unajmljena nije preskupa, ima dobre reference i sigurno će to odraditi kvalitetno i u dogovorenom roku, a nama je velika šansa da odradimo dobar dio posla, 50% bi mogli napraviti hrvatski dobavljači.
Imamo li radne snage za takve projekte, pošto je situacija u građevini kritična?
Sigurno imamo, mi konkretno u čeličnom dijelu imamo dosta ljudi. Mi se borimo da budemo konkurentni Kinezima, ali u ovom slučaju bismo bili podizvoditelji.
Vi vjerujete u hrvatsku industriju?
Mislim da se može, samo treba imati optimizma i pametno poslovati, biti dobar gospodar.
