Iz Hrvatske se dosad iselilo znatno više ljudi nego se mislilo - samo od 2013. do 2016. - njih 230 tisuća. Zaključak je to nove analize koju je objavio Institut za javne financije, koja otkriva i da je prosječna starost iseljenika - samo 33 godine.
Jedino pozitivno u cijeloj priči jest da su oni koji su željeli uglavnom već otišli, pa bi najmasovnije iseljavanje trebalo biti iza nas.
No, ni oko toga nisu svi demografi suglasni. Nije sve tako crno - crnije je. Iz zemlje je, kako se čini, iselilo više ljudi nego što država želi priznati.
Dok službeni hrvatski podaci govore da se od ulaska u Uniju do 2016., do kada službeni podaci postoje, iz zemlje iselilo oko sto tisuća ljudi, istraživanje koje je bazirano i na stranim izvorima govori da je ta brojka puno veća i da doseže čak 230 tisuća ljudi.
Jedan od razloga za to je, kako tumači demograf s Instituta Ivo Pilar, što većina onih koji odlaze ne odjavljuje odmah prebivalište.
"Odjavljuje se za zakašnjenjem, sa zadrškom, tek kad se snađu u inozemstvu, pa onda odjave prebivalište. To je zato jer još uvijek imaju neke beneficije ovdje, recimo zdravstveno osiguranje, pa dođu za blagdane u Hrvatsku i mogu se ovdje liječiti", pojasnio nam je Nenad Pokos, Institut za društvena istraživanja "Ivo Pilar".
Već zapuštena Slavonija tako postaje još praznija, jer se najviše iseljava baš stanovništvo pet istočnohrvatskih županija. Čak 85 posto iseljenika otišlo je u tri zemlje - Njemačku, Austriju i Irsku.
Porazni podaci
A još jedan porazan podatak u istom istraživanju kaže da je prosjek starosti hrvatskog emigranta od početka stoljeća do ulaska u Uniju bila 41 i pol godinu, da bi 2016. taj prosjek pao na samo 33 i pol godine, što potvrđuje da odlaze radno najsposobniji, koji ovdje ne mogu naći stalan posao. A razloga ima još...
"Zbog nepotizma, korupcije, zbog klijentelizma itd. Ako se ne promijeni ništa u društvu, a dovoljno je samo vidjeti koliko nam dana Sabor zasijeda u godini, a mnoge to boli, uz neke druge razloge u politici, mi i dalje možemo očekivati da će mnogi mladi kojima je prekipjelo i dalje iseljavati iz Hrvatske", nadodaje Nenad Pokos.
Prekipjelo je i, sjetit će se mnogi, jednom demografu. "Ne vjerujem da će se išta riješiti ovakvim pristupom. Hvala vam lijepo", kazao je svojedobno Marin Strmota, državni tajnik u Ministarstvu demografije.
U veljači je javnost ostala paf kada je pred ministricom podnio ostavku na mjesto državnog tajnika, nazivajući mjere za demografsku revitalizaciju folklorom. Deset mjeseci kasnije ne žali što je na taj način otišao, niti vidi ikakve demografske pomake nabolje.
"Ne vidim rješenja u trenutnim politikama, osim što vidim sada da pokušavamo donijeti neka zakonska rješenja da nam netko doseli. No, postavlja se samo jedno pitanje - zašto bi itko iz bilo kojeg dijela svijeta mladi čovjek bilo koje struke doselio baš u Hrvatsku, a ne bi otišao negdje gdje je plaćeniji, Njemačku, Irsku ili bilo gdje drugdje", kazao nam je Strmota.
Novinski naslovi koji bombastično objavljuju kraj masovnog egzodusa tu su valjda da stvore pozitivnu atmosferu, kaže Strmota, no ono što nedostaje je konkretna strategija.
"Trebali bi rješavati tržište rada, radne uvjete, trebali bi sustav obrazovanja uređivati. Vrlo je to sve povezano politički interesima, kratkoročnim rješenjima, ne vidim strateški pristup, a na kraju krajeva ne vidim ni domoljubni pristup", zaključuje Strmota.
No, 16 stručnjaka do veljače bi trebalo dovršiti nacionalnu strategiju demografske revitalizacije zemlje, već petu po redu. A onda će, iskustvo nam to govori, sve biti bolje.
