Dvadeset eura za rimski novčić, 300 kuna za brončanu kopču, pa sve do nekoliko tisuća kuna za zlatni nakit ili očuvanu posudu. Toliko "zaljubljenici u povijest ili u friški zrak" kako sebe nazivaju pljačkaši arheoloških nalazišta mogu dobiti na crnom tržištu antičkih starina. Do njih dolaze detektorom metala, koji ispušta zvuk određene frekvencije kada naiđe na neki metal zakopan ispod zemlje.
Zaradu im daju kolekcionari takvih vrijednih umjetnina i to uglavnom po individualnoj procjeni. No, prema zakonu sve što je pronađeno ispod zemlje je u državnom vlasništvu, pa kradljivci godišnje oštete državu za milijune kuna. Arheolozi su na njih bijesni, a razmjere štete koju čine shvatila je i policija. Tako su za nedavnu pljačku nalazišta u Jalžabetu, koja je sustavno trajala tri godine, osumnjičili Roberta Markovčića Roka, samoprozvanog šamana iz okolice Ludbrega, kod kojega su i pronađeni vrijedni artefakti.
"Stvar je postala alarmantna. Ta tehnologija užasno brzo napreduje, dostupna je svima, a zakonska rješenja i inercija cijelog sustava ne prate dovoljnom brzinom taj razvoj. Ne znamo tko treba podnijeti prijavu, koji je dokazni postupak... To su prilično trome situacije u kojima se godinama čeka na eventualnu reakciju. Ima tu i zaljubljenika u prošlost, ali većina njih profesionalno, na najgori način i s najgorim motivima ruje po arheološkim lokalitetima, pa trguje nalazima", govori za Jutarnji arheolog Saša Kovačević.
Na 'piku' sjever Hrvatske
Razbojnici s detektorima metala u posljednjih nekoliko godina su se posebno okomile na Varaždinsku županiju. Ondje su, uglavnom zahvaljujući europskom novcu, arheolozi konačno dobili priliku iskapati antikvitete po poljima. No, njima su se "prikrpali" i "detektoraši", koji svoje prisustvo uglavnom pravdaju ljubavlju prema povijesti, starinama ili povijesnim ritualima.
"Da netko Muzeju i donese predmet na prodaju, ja mogu reći da on košta tisuću, dvije, tri tisuće kuna... No, ako znam gdje je on bio, što je bilo uz njega i stavim ga u kontekst, njegova vrijednost se ustrostručuje. Zato se i može govoriti o pljačkama milijunskih vrijednosti", govore djelatnici lokalnih muzeja.
Pobunili se zbog prozivki
Arheologe brine brza reakcija "detektoraša", koji se pojavljuju i na tek otkrivenim nalazištima. Tako se na nalazištu Zbelava pojavilo i nekoliko ljudi koji su se predstavili kao "Udruga detektorista". Njihov je predsjednik izvjesni Milan Radmanović, koji je odlučio reagirati nakon što ih je Saša Kovačević javno prozvao zbog pljačke u Jalžabetu.
“Time se unaprijed osuđuje skupina hobista, entuzijasta, zaljubljenika u povijest i donatora svojih nalaza mnogim hrvatskim muzejima... Povezivati predmetnu pljačku s detektoristima samo zato što su prije toga viđeni na tom području je neozbiljno i, konačno, vrlo opasno, jer kolege izlaže atmosferi linča”, napisali su u lokalnim medijima, ljuti zbog toga što je Kovačević rekao da je "njihovo ponašanje preraslo u divljanje bez kontrole" te policiji zaželjeli da što prije pronađe kradljivce i artefakte vrati u muzej.
Osim krađe arheoloških pronalazaka, "detektoraši" krše zakonske propise i u još nekoliko segmenata. Onaj tko želi izaći na arheološko nalazište o tome mora obavijestiti policiju i muzej, a zatim dokazati stručnost ekipe koja će se baviti iskapanjima, prikazati financijsku konstrukciju, navesti gdje će pronalasci biti restaurirani i u kojem će muzeju biti smješteni. Na kraju detektiranja moraju o svemu podnijeti i izvještaj.
Krađa artefakata je 'oblik terorizma'
Dok arheolozi ne znaju je li netko prije nedavne pljačke u Jalžabetu završio na sudu zbog putošenja arheoloških nalazišta, iz Policijske uprave varaždinskoj govore kako su posljednjih godina imali nekoliko slučajeva u kojima se sumnjalo na neovlašteno provođenje arheoloških istraživanja. Pritom su čak i zatekli nekoliko "detektoraša" u akciji. Unatoč suradnji s DORH-om, Ministarstvom kulture i Konzervatorskim odjelom u Varaždinu, dosad nisu podnesene kaznene prijave ili optužni prijedlozi protiv "detektoraša".
Oni "svoje" blago prodaju u nekoliko regija koje su poznate kao epicentri crnog tržišta arheoloških pronalazaka. Jedna od njih je i Bavarska, jer nema zakonsku regulativu koja bi uređivala ovo pitanje. S druge strane Egipat i Grčka iznošenje jednog kamenčića s neke od plaža smatraju kaznenim djelom, jer su njihovi artefakti razasuti po muzejima i crnom tržištu diljem svijeta. To su ujedno i turističke zemlje, a s obzirom na oto da je to i Hrvatska, uz veliki turistički potencijal arheoloških nalazišta, Kovačević pljačkanje arheoloških nalazišta naziva "oblikom terorizma".
"Uništava se potencijal jednog kraja, u ovom slučaju varaždinske regije, da se razvije u budućnosti. Jedanput uništite tu priču i ona je gotova. A detektoraši baš to rade. I pritom državu pljačkaju za milijune", Kovačević.
