Hrvatska udruga za odnose s javnošću već više od desetak godina dodjeljuje Grand Prix za najbolje komunikatore, no mišljenja su kako je hrvatskim javnim osoba itekako potrebna i antinagrada. Iako bi, kako kažu, lista mogla biti triput duža, izdvojili su desetero ljudi koji su osobito istaknuli, bilo izoliranim slučajevima, bilo upornim lošim komuniciranjem.
"Jednu od njih proglasit ćemo Antikomunikatorom 2018. godine i dodijeliti joj 'Šipak godine'", ističe HUOJ. Popis kandidata, kao i razloge zašto su se našli na listi prenosimo u cijelosti jer se itekako isplati pročitati.
Davor Bernardić
17.02.2018., Zagreb - Sjednica Predsjednistva i Glavnog odbora SDP-a u sredisnjici stranke na Iblerovom trgu 9. Predsjednik stranke Davor Bernardic. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
Neuvjerljiv, neautentičan i monoton u komunikaciji s nedostatkom liderskih osobina – riječi su kojima bismo na temelju njegovih komunikacijskih karakteristika opisali Davora Bernardića, predsjednika SDP-a. Od šefa oporbe zaista bismo očekivali mnogo više na komunikacijskom polju, osobito kad se uzme u obzir koliko su mu vladajući u protekloj godini dali prilika na kojima se mogao nametnuti i žestoko poentirati.
Nemamo ništa protiv kampanje za poticanje kupnje domaćih proizvoda, sa čokoladom i kiselim zeljem na čelu, ali ne u trenutku kad se oporba mora baviti mnogo važnijim pitanjima i ne u obliku dvaju tvitova nakon kojih je, očito zbog nerazumijevanja javnosti, od kampanje naglo odustao. Šlag na tortu bavljenja nebitnim dodao je ponovno u vrijeme ključnih potresa u Vladi, nakon razrješenja trojice ministara, kad je javnosti pokazao svoju fascinaciju Twitterom te se upustio, prilično neshvatljivo, čak i infantilno, u komunikacijske eksperimente na toj društvenoj mreži.
U samo sat vremena objavio je anketu o održavanju izvanrednih izbora, potom se bavio ulogom Twittera u društvu, zatim je obećao novu platformu za promjene, najavio još više svojeg tvitanja i zaključio da je Zagreb lijep po kiši.
Damir Boras
06.02.2018., Zagreb - U Zagrebackoj skoli ekonomije i managementa odrzano predavanje akademika Dragana Covica predsjedatelja Predsjednistva BIH na temu "Bosna i Hercegovina danas". Davorin Rudolf, Damir Boras, Ljerka Mintas Hodak. Photo: Igor Soban/PIXSELL
Čovjek bi rekao da je jedna nominacija za antikomunikatora dovoljna da te potakne na razmišljanje o komunikacijskim vještinama i obrascima ponašanja u javnim nastupima, a pogotovo bi se stvari trebale mijenjati ako je nominacija pretvorena u pobjedu i nimalo laskavu titulu "Šipka godine". No, ne i kod Damira Borasa, rektora Sveučilišta u Zagrebu, koji je na prošlogodišnjem Grand Prixu zbog svoje iznimno loše javne komunikacije, obilježene neadekvatnim i neprimjerenim javnim nastupom, odnio pobjedu u toj kategoriji.
Umjesto da novostečenu titulu antikomunikatora shvati kao apel za promjene u svom javnom nastupu, Boras je u 2017. uspio otići i korak dalje. Promoviranjem novog komunikacijskog alata, sažetog u staru zagorsku "se bum vas tužil", uspio je iznenaditi kompletnu hrvatsku javnost, akademsku zajednicu te hrvatskog premijera i resornu ministricu glavom i bradom.
Iako bi se moglo misliti da je ponovljena nominacija posljedica tek nedavne tužbe protiv studenta Hrvatskih studija Luke Kovača, koja je zgrozila kompletnu hrvatsku javnost te je u konačnici povučena, treba napomenuti da je to tek posljednja u nizu tužbi koje je rektor podnosio u prošloj godini, a o kojima smo imali prilike čitati u medijima.
Dinko Cvitan
06.03.2017., Zagreb - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenkovic objavio je na izvandrednoj konferenciji za medije prosirenje istrage u slucaju dnevnice. Premijer Andrej Plenkovic i glavni drzavni odvjetnik Dinko Cvitan. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Netransparentnost u komuniciranju te prešućivanje podataka od javnog značaja obilježja su prošlogodišnje komunikacije Dinka Cvitana, glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske kojima je zaslužio ući na ovu listu. Na primjeru afere Dnevnice mogli smo se uvjeriti u nedosljednost i neiskrenost u komuniciranju koja je rezultirala ozbiljnom reputacijskom krizom DORH-a. Nakon izjave da Državno odvjetništvo samo istražuje predmet, pojavio se na zajedničkoj konferenciji za novinare s premijerom i izjavio da istraga koju je provela Vlada ukazuje na potrebu istraživanja predmeta. Tri dana kasnije izjavio je da je državno odvjetništvo samostalno istraživalo taj predmet, a potom je jednom novinaru rekao da nije znao za zahtjev o provođenju istrage jer je bio izvan ureda.
Uz to je kao dužnosnik morao izvijestiti javnost da mu je sin zaposlenik Konzuma, no on je to priznao tek nakon što su novinari došli do tog podatka. Kasnio je i u objavi informacije da s Predsjednicom putuje u Rusiju, nakon čega su mediji objavljivali neprovjerene informacije o sadržaju tamošnjih razgovora. Stječe se dojam da je Cvitan smetnuo s uma osnove – važnost pripreme i oblikovanja jasnih poruka, s fokusom na iskrenost i otvorenost, što je jedino dostojno važne funkcije koju obavlja.
Martina Dalić
15.02.2018., Zagreb- U Saboru je odrzana 25. tematska sjednica Odbora za gospodarstvo na kojoj su potpredsjednica Vlade Martina Dalic i povjernenik za Agrokor Ante Ramljak podnijeli izvjesce o poslovanju Agrokora. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Suočavanje s jednim od najvećih izazova u hrvatskom gospodarstvu dosad, krizom u Agrokoru, i koraci u rješavanju krizne situacije pokazali su se lakšim zalogajem za Martinu Dalić, potpredsjednicu Vlade i ministricu gospodarstva, poduzetništva i obrta, od komunikacije koja je pratila njezin rad. Njezinu je komunikaciju u 2017. godini obilježila agresivnost u potpunom neskladu s pozicijom i institucijom koju je predstavljala.
Nemogućnost da kontrolira svoje emocije i ne prepusti im se u raspravi s političkim neistomišljenicima, padajući pod utjecaj uobičajenih saborskih prepucavanja i novinarskih provokacija, stvorila je dojam arogantnosti i zakazivanja u upravljanju verbalnom i neverbalnom komunikacijom. Dalić je morala biti svjesna koliko je njezino javno djelovanje podložno kritici i propitkivanju brojnih dionika te na njih biti spremna odgovoriti argumentirano i smireno.
U konačnici, takvi ispadi rezultiraju padom razine kvalitetne komunikacije i dijaloga unutar javnog komunikacijskog prostora, unatoč brojnim pruženim prilikama za izgradnju imidža kvalitetnog komunikatora koje je imala upravo zbog krize koja je bila top-tema medija mjesecima.
Željko Glasnović
13.02.2018., Zagreb - Sabor RH je 7. sjednicu nastavio raspravom o izmjenama Zakona o patentu. Zeljko Glasnovic. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Strijeljao bi suce, lustrirao pravosudni aparat, micao srpske kadrove iz Ministarstva unutarnjih poslova, prognao nevladine udruge, zabijao novinarima mikrofone u stražnjice… Iako su navedene izjave, a ima ih još takvih, u ovom obrazloženju izvučene iz cjelokupnog konteksta, nema tih okolnosti koje bi mogle opravdati takav način komunikacije, osobito kad je riječ o zastupniku u Hrvatskom saboru. Dodaju li se tome napadi na prosvjednike te prijetnje i uvrede upućene kolegama zastupnicima u trenucima kad se ne slažu s njegovim razmišljanjima, nominacija Željka Glasnovića, saborskog zastupnika, za antikomunikatora godine sasvim je opravdana.
Osim što ima teškoća sa suzdržavanjem od apsolutno neprimjerene komunikacije, Glasnović u svojim izlaganjima često gubi smjer i prebacuje se s teme na temu, zbog čega je teško razaznati na što je točno u pojedinim saborskim nastupima fokusiran. Jedna mu je tema gotovo uvijek zajednička u svim izlaganjima – neprijatelji hrvatskog naroda koje vidi i prepoznaje svugdje oko sebe i na koje neprestano upozorava, skrećući tako pozornost s jasnog obrazlaganja svojih stavova oko aktualnih političkih pitanja. Na Glasnovićevu primjeru drugi zastupnici slobodno mogu učiti kako se u Saboru ne bi trebalo komunicirati.
Vlado Košić
06.02.2018., Sisak - Tradicionalni Molitveni dorucak Sisacke biskupije, kojem je domacin bio sisacki biskup Vlado Kosic, odrzan je u Velikom Kaptolu. O ulozi krscana u politici govorio je saborski zastupnik Davor Ivo Stier. Photo: Nikola Cutuk/PIXSELL
U svojim brojnim propovijedima, izjavama i statusima na Facebooku tijekom 2017. godine sisački biskup Vlado Košić širio je netrpeljivost, netoleranciju, pa i mržnju prema određenim političkim i socijalnim skupinama, sasvim neprimjereno poziciji pastira svoje pastve. Ne samo da takvim izjavama nije pridonosio izgradnji kulture javnog dijaloga u Hrvatskoj, već upravo suprotno – slao je poruke koje su bile u suprotnosti s misijom, vizijom i temeljnim vrijednostima vlastite organizacije, Katoličke crkve.
Uz napade na homoseksualce, migrante, pobačaj i medicinski potpomognutu oplodnju, prozivao je i mlade zbog odlaska iz Hrvatske u inozemstvo te ih optuživao za pomodarstvo i dezerterstvo. Uz to se "proslavio" i javnim kritikama hrvatskih medija, osobito onih s kojima se razilazio u mišljenjima, navodeći da se kod njih krije sam sotona. Dotaknuo se i potrebe za lustracijom u javnim službama, i to tijekom služenja misa i svojih propovijedi.
Uz to bismo istaknuli i njegovo osebujno nerazumijevanje načela korištenja društvenih mreža, prije svega Facebooka kao medija, koji u jednom trenutku koristi kao javni kanal za iznošenje svojih mišljenja i stavova, da bi se potom branio od kritika isticanjem kako je riječ o njegovu privatnom komunikacijskom kanalu.
Milan Kujundžić
08.02.2018., Zagreb - Vlada RH je na 9. sjednici, uz ostalo, raspravljala o prijenosu prava upravljanja stanovima u vlasnistvu Republike Hrvatske na Ministarstvo hrvatskih branitelja. Milan Kujundzic Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Niz komunikacijskih i prezentacijskih gafova obilježio je u 2017. godini javno djelovanje Milana Kujundžića, ministra zdravstva, a naposljetku je i sam na kraju godine zaključio da se njega uljepšati ne može. Zaboravio je ministar pritom kako se unapređenje komunikacijskih vještina ne može izjednačiti s "uljepšavanjem", već ponajprije s jasnijim artikuliranjem i oblikovanjem poruka koje su važne svakoj od njegovih ciljanih skupina. A kad si na čelu najosjetljivijeg sektora u društvu – zdravstva – takvih je tema napretek.
Njegove su neprimjereno oblikovane i ideološki obojene izjave te iznošenje osobnih stavova često bili u suštoj suprotnosti s funkcijom koju obnaša i odgovornosti koju ima prema pacijentima, zdravstvenim radnicima, medijima i drugim dionicima. U javnosti će ostati upamćen i po neslavnom izlaganju na jednako tako neslavno završenom natječaju Grada Zagreba za sjedište Europske agencije za lijekove, kao i po svojim neprimjerenim medijskim izjavama i iznošenju osobnih stavova. U konačnici, svoj cjelokupan odnos prema resoru, a samim tim i prema komuniciranju (ne)uspjeha ministarstva na čijem je čelu, sažeo je u odgovoru na novinarsko pitanje o svojoj smjeni: "Došao sam raditi, a neću biti tužan i ako ne budem radio, zdravstvo je uistinu težak resor".
Nada Murganić
Je li ikome jasno što se zapravo dogodilo s paketićima koji su početkom prosinca umjesto u rukama potrebite djece završili u privatnom katoličkom vrtiću? Iz nesuvisle komunikacije ministrice demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nade Murganić dalo bi se zaključiti da nije jasno ni njoj samoj.
Novinari koje je zanimalo zbog čega su paketi s oznakom Europskog socijalnog fonda doneseni u privatni vrtić ostali su bez odgovora, jer su i ministrica Murganić i državna tajnica Mađerić munjevito nestale te prepustile ravnateljici vrtića da se bavi medijima. Murganić je kasnije objašnjavala kako se radilo o promotivnim materijalima fondova Europske unije, a ne poklonima nabavljenim iz humanitarnih sredstava.
Ipak, ostalo je neobjašnjeno zbog čega je u pozivu medijima bilo izričito naglašeno da će Ministarstvo polaznike dječjeg vrtića darivati paketima koje sufinancira Europska unija iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije i Europskog socijalnog fonda. S obzirom na to da je slučaj pod istragom Europske komisije, vjerujemo da ćemo uskoro dobiti objašnjenje, a dotad podsjećamo da kvalitetna javna komunikacija obuhvaća i precizno sastavljanje poziva za medije, strukturirano i jasno komuniciranje te suočavanje s novinarskim pitanjima.
Davor Šuker
22.12.2017., Zagreb - Konferencija za medije nakon Izborna skupstine HNS-a u hotelu Sheraton. Predsjednik HNS-a Davor Suker. Photo: Igor Kralj/PIXSELL
Svojim (ne)komuniciranjem i izbjegavanjem očitovanja na pitanja od javnog interesa stari/novi predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker potvrđivao je sliku javnosti o Hrvatskom nogometnom savezu kao začahurenoj, zatvorenoj i nepristupačnoj organizaciji. Propustio je očitovati se o prekidu utakmice Hrvatska – Kosovo i u toj je situaciji bio nedostupan medijima, pokazavši tako potpuno ignoriranje opravdanog interesa javnosti i nepoštivanje novinarskog poziva.
Po pitanju bilo kakvih informacija o poslovanju Saveza, poput problematike izgradnje nogometnog kampa na zagrebačkim Sveticama te potom odustajanja od tog projekta, bio je potpuno netransparentan. Skrivao se od javnosti kad je javnost očekivala da se kao čelni čovjek saveza očituje, čime je ostavio dojam nevjerodostojnosti, nedostatka vizije i liderstva, kao i nevjerojatnog neiskustva u komunikaciji.
U rjeđim trenucima kad je i komunicirao s medijima, činio je to često s vidljivim prijezirom, svisoka i bez minimuma komunikacijske kulture. Činilo se kao da javnosti nema što suvislo reći, dok je s druge strane ta ista javnost imala toliko pitanja za njega, i time je pokazao da je njegovo ponašanje bilo ispod svake razine očekivane javne komunikacije.
Ivan Vrdoljak
27.01.2018., Zagreb - Konferenicja za medije Hrvatske narodne stranke nakon prve Konstituirajuce sjednica Sredisnjeg odbora HNS-a za cijeg predsjednika je izabran Tomislav Stojak. Photo: Borna Filic/PIXSELL
Nakon što je pukla suradnja HDZ-a i Mosta, tjednima je u intervjuima, na Twitteru, na sjednicama Sabora i u drugim prilikama tvrdio da HNS neće sudjelovati u većini Andreja Plenkovića, da kreću u opoziv "Titanik-vlade", da neće ići u preslagivanja niti dati podršku manjinskoj vladi. Trebalo je samo mjesec dana nakon tih rezolutnih izjava da Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a, uputi prijedlog na sjednici Predsjedništva stranke da uđu u koaliciju s HDZ-om. Potom je odlučeno da ipak ne ulaze u Vladu, da bi dan nakon toga HNS ipak odlučio krenuti u suradnju s HDZ-om.
Brojni su politički komentatori bili suglasni u tome da je Vrdoljak tjednima prije odluke na stranačkim tijelima s HDZ-om, izravno ili preko posrednika, dogovarao koaliciju, što je kasnije u medijima potvrdio i Vladimir Šeks. Na temelju svega toga vidljivo je da su komuniciranje Ivana Vrdoljaka u 2017. godini obilježile nedosljednost, neodlučnost i neiskrenost, koje su HNS-ove birače, novinare i ostatak javnosti zbunjivale do krajnjih granica. Podsjetimo još i na to da je početkom lipnja Vrdoljak dao ostavku i najavio odlazak u mirovinu, da bi potom sredinom prosinca ponovno došao na čelo stranke.
