Toplinski otoci nastaju zbog upijanja sunčeve energije u zgradama i asfaltiranim površinama te zbog dodatne topline proizvedene industrijom, prometom, grijanjem i hlađenjem. Također, u gradu nedostaju vegetacija i vodene površine koje bi u ravnotežu stavile temperaturu i vlažnost zraka. Što je grad veći, toplinski otok je prošireniji. Isto tako, ako je grad vrlo kompaktan i bez vegetacije, toplinski otok je izraženiji, no toplinski otoci različiti su kod svakog grada jer ovise o mikroklimi, terenu, vjetrovima... Do sada, ni jedan hrvatski grad nije proveo temeljito istraživanje o toplinskim otocima u svojim urbanim središtima, kao ni o odnosu smrtnosti građana i visokih temperatura.
Ipak, troje splitskih znanstvenika, Tea Duplančić Leder, Nenad Leder i Željko Hećimović, u svom su preglednom radu analizirali satelitske termalne snimke i podatke za grad Split i njegovo šire, metropolitansko područje koje se pruža od Trogira do Omiša, te sjeverno do Dinare. A rezultati su i više nego alarmantni.
Prema satelitskim podacima iz srpnja 2015. godine, površinske temperature za metropolitansko područje Splita iznosile su od 22,97 do čak 53,49 stupnjeva. Izrazito su visoke temperature bile na području škvera i Sjeverne luke - između 40 i 50 stupnjeva, i to već ujutro. Satelitski sustav Landsat, preko kojeg su radili analizu, nad ovim područjem prolazi svakih osam dana i snimku napravi točno u devet sati i 42 minute.
"Može se onda pretpostaviti da temperature oko 16 sati, kad dosežu svoj dnevni maksimum, škver i Sjevernu luku “roštiljaju” i na više od 60 stupnjeva" kaže za Slobodnu Dalmaciju dr. Leder.
Na satelitskim snimkama vidljivo je i da je središte Trogira i Donjih Kaštela znatno toplije od središta Splita, čemu bi razlog mogao biti gusta gradnja i nedostatak zelenih površina. Snimke pokazuju da se žare i područja oko velikih prometnica, posebno autocesta koje također čine toplinske otoke.
Split, kao i ostali hrvatski gradovi, mora izraditi Program zaštite okoliša, a unutar njega i Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, i to u roku od šest mjeseci nakon što se donese Plan zaštite okoliša na razini države, no taj se "državni" plan još izrađuje. No zakon i podzakonski akti još nisu doneseni. A zbog globalnog zatopljenja, temperature će biti još i više...
