Nova talijanska vlada do kraja godine uvest će zabranu rada nedjeljom u velikim trgovačkim centrima, nastojeći na taj način zaštititi tradiciju obiteljskog okupljanja nedjeljom, izjavio je u nedjelju zamjenik premijera Luigi Di Maio.
U nastojanju da potakne gospodarski razvoj zemlje talijanski premijer Mario Monti liberalizirao je 2012. kupnju u trgovačkim centrima nedjeljom, unatoč pritisku Katoličke crkve i sindikata koji su se zalagali za održavanje obiteljske tradicije.
"Ta liberalizacija zapravo uništava talijansku obitelj", kazao je di Maio, vođa Pokreta 5 zvijezda. "Moramo ponovno ograničiti radno vrijeme trgovačkih centara", rekao je novinarima.
Početkom godine konzervativna poljska vlada ograničila je rad centara nedjeljom. Talijanska i poljska inicijativa protivne su postupnoj liberalizaciji ograničenog rada trgovačkih centara nedjeljom u cijeloj Europi zbog čega su trgovci sve više pod pritiskom internetske kupnje. Mali talijanski trgovci već dugo su protiv Montijeve reforme jer im, kažu, posao pati zbog konkurencije velikih trgovačkih centara.
Inicijativa koja je već tri puta pokretana u Hrvatskoj
Inicijativa o ukidanju rada nedjeljom u Hrvatskoj je pokretana već tri puta. Dok su pokretači inicijative tvrdili da traže pravo na dostojanstven život te da rad nedjeljom loše utječe na obiteljsko zdravlje i slabljenje povezanosti obitelji iz Udruge Lipa su tada rekli da zabrana neće donijeti poboljšanja u sustavu rada.
"Ako ljudi rade sedam dana u tjednu, uz to bezbroj prekovremenih radnih sati, najčešće neplaćenih, ako je radnik na raspolaganju poslodavcu 24 sata dnevno, ako radnici rade gotovo sve nedjelje i blagdane u godini, ako im je za to satnica ponižavajuće povišena samo za nekoliko kuna, ako je najveći broj tih ljudi zaposlen na određeno vrijeme, ako nisu u takvim okolnostima u stanju nijedan dan u tjednu biti zajedno sa svojom obitelji – zar to ne ponižava i njihovo ljudsko dostojanstvo’", upitao je fra Božo Vuleta, začetnik inicijative za zabranu rada nedjeljom za Net.hr krajem prošle godine.
'Umjesto da zaposlimo one bez posla, mi želimo raditi još manje'
Ovakvom mišljenju tada su se usprotivili iz Udruge Lipa.
"Umjesto da razmatramo načine kako da još više radimo, da zaposlimo onu polovicu naroda koja je bez posla, mi donosimo inicijative prema kojima bismo radili još manje. Sustav se svakako može promijeniti na bolje, problemi se mogu riješiti doradom zakona konkretnim zakonskim rješenjima kojima će se regulirati broj radnih sati i dostojanstveno plaćanje radnika, osobito onih čiji rad uključuje rad nedjeljom, no općenito rad nedjeljom se ne može zabraniti", kazao nam je predsjednik Udruge Davor Huić.
Pita se što će biti s ostalim radnicima, ako je ova inicijativa Udruge za nedjelju usmjerena isključivo na djelatnice i djelatnike u trgovinama? Huić je ustvrdio da je u sustavu previše ljudi koji rade nedjeljom.
"Što će biti s onima koji rade na održavanju infrastrukture, tu su liječnici, vatrogasci, radnici u elektranama, u kafićima i restoranima. U sustavu je puno više ljudi koji rade nedjeljom od 180.000 zaposlenih u trgovinama. Stoga ne vidim razlog zbog čega bi se rad nedjeljom zabranjivao", kazao je tada Huić.
Dodao je kako bi, ako je ova inicijativa usmjerena na radnička prava, a ne na opću zabranu rada nedjeljom, ona trebala biti usmjerena na oštriju regulaciju poslodavaca, na to da se radniku koji obavlja posao koji uključuje rad nedjeljom plati taj rad prema zakonu i da taj radnik ostvari pravo na slobodan dan, odnosno da njegov ukupan broj radnih sati kroz tjedan ne prelazi zakonski propisanu normu od 49 sati.
"To je stvar osobnog izbora i ne vidim razlog da se takav rad, kao općenito rad nedjeljom, zabrani. Ne možete prestati živjeti jedan dan u tjednu. Sve se rješava ekonomskim rastom, a zabrana rada nedjeljom ograničavanje je rada", zaključio je.
'Rad nedjeljom ne pridonosi pozitivnim efektima ekonomske aktivnosti'
Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić pak smatra da rad nedjeljom ne pridonosi pozitivnim efektima ekonomske aktivnosti na bilo kojem području pa tako ni u trgovini.
"Radno vrijeme u rasponu od 8 do 20 sati ne šteti, ali ni ne donosi nešto posebno ekonomskoj aktivnosti. Rad cijele dane u subotu i nedjelju nije imao nikakve efekte na ekonomskoj i trgovačkoj strani, ali je imao negativne efekte na sociološkoj, ljudskoj strani i utjecaju na obitelj”, upozorio je Jurčić u travnju ove godine na Konferenciji o društvenim aspektima slobodne nedjelje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.
Ljubo Jurčić
I poduzetnik Hannes Keller je, govoreći na istoj Konferenciji o njemačkim iskustvima, naglasio da je neradna nedjelja zaštićena ustavom i da je to slobodan dan za građane, obitelj, svakog pojedinca. Kazao je kako rad nedjeljom nije ekonomski opravdan.
Hrvatska općina - izuzetak
Iako na razini Hrvatske odluka o zabrani rada nedjeljom nije donešena, jedna hrvatska općina je izuzetak. Od 2. rujna ove godine u maloj slavonskoj općini Ivankovo više se ne radi nedjeljom ni blagdanima. Predložio je to načelnik Marko Miličević, koji je rekao kako želi osigurati dostojanstven život svakom čovjeku, a stanovnici su prihvatili.
Što o radu nedjeljom misle Hrvati?
No što misle o svemu građani Hrvatske. Anketa Net.hr-a iz 2017. godine pokazala je kako 60 posto glasača misli kako nedjelja treba biti neradna te dan koji će biti za obitelj. Više od 30 posto smatra kako nedjelja ne bi trebala biti neradna već da bi radnici trebali biti više plaćeni za rad vikendom, dok njih skoro 2 posto jednostavno nije briga jer ne znaju gdje da taj dan kupe svježi kruh.
ANKETA: TREBA LI U HRVATSKOJ ZABRANITI RAD NEDJELJOM? ‘Ako ljudi rade 7 dana u tjednu, zar to ne ponižava njihovo dostojanstvo?’
