Nešto manje od dva mjeseca prije stravičnih potresa koji su pogodili Baniju te razorili Petrinju, Glinu i Sisak te okolna sela, Svjetska je banka objavila rezultate istraživanja rizike stanovanja u zgradama u Središnjoj Europi, na Balkanu i u Središnjoj Aziji. U Hrvatskoj su rizike istražili u ranijim potresom pogođenom Zagrebu te u Rijeci.
Tako u dokumentu, koji se referirao i na podrhtavanja te štete u metropoli iz ožujka prošle godine, stoji da u zgradama opisanima kao “top dva visokorizična tipa zgrada” stanuje 280.000 Zagrepčana ili 35 posto ukupnog stanovništva. U Rijeci, pak, u takvim zgrada, prema podacima Svjetske banke živi 38.000 ljudi ili 32 posto građana.
Ukupno gledajući, u zgradama građenima do 2000. godine, živi 418.080 ljudi ili 52 posto stanovništva Zagreba te 64.260 ljudi ili 54 posto populacije Rijeke. No, stanje sigurnosti stambenih zgrada je zabrinjavajuće diljem Europe.
Iznadprosječno Skopje
Naime, Bukurešt ima 61 posto stanovnika u statički nesigurnim zgradama, Kišinjev 53 posto, Beograd 33 posto, a Ljubljana 28 posto. Od crnih brojki odskače jedino Skopje sa sedam posto zgrada osjetljivih na potrese. No, ta dobra brojka rezultat je obnove nakon katastrofalnog potresa koji je 1963. sravnio cijeli grad sa zemljom. Tada se uključila međunarodna zajednica, a neke od znamenitosti u Skopju projektirao je i svjetski poznati japanski arhitekt Kenzo Tange.
Raseljavanje stanovništva
Istraživanje Svjetske banke iz studenog otkriva kako su dvije najveće slabosti stambenih zgrada u Zagrebu i Rijeci stupanj armiranosti betona nosive konstrukcije i otpornost nearmiranih dijelova tih zgrada. To uzrokuje 83 posto šteta na zgradama u Zagrebu te 81 posto u Rijeci. Osim toga, Svjetska banka upozorava da bi u slučaju razornog potresa u idućih 50 godina Zagreb moglo napustiti 77 posto stanovnika, a Rijeku čak 82 posto njenih žitelja.
