U javnu raspravu upućen je Nacrt prijedloga zakona o popisu stanovništva koji će se provesti 2021. godine i bit će prvi popis u kojem će se građani moći sami popisati putem sustava e-Građani. Zatim bismo napokon mogli dobiti i registar stanovništva, koji i zbog obveze prema EU moramo imati do 2022., javlja Večernji list.
Građani će se popisivati sami
Do tada imamo Hrvatsku s četiri milijuna stanovnika i 3,73 milijuna birača iako je udio maloljetnika u stanovništvu 18%. Usto imamo 4,157 milijuna zdravstvenih osiguranika. Točnim registrom dobili bi kvalitetan izvor informacija za državne politike, zdravstvo, školstvo i tržište radne snage.
Prva faza popisa stanovništva trajat će od 1. do 10. travnja 2021. kad će se građani moći sami popisati putem sustava e-Građani, u kojem je registrirano oko 750.000 građana. Državni zavod za statistiku poticat će građane da se popišu putem e-Građana.
''S obzirom na to da se prvi put provodi elektronički popis, bit će ključna provjera sustava e-Građani jer nakon prve faze ide faza provjere i popisivanje na terenu. Popisivači će izaći na sve adrese, samo će se smanjiti vrijeme popisivanja zbog onih koji su to učinili online. Problem je što se ljudi mogu preko sustava e-Građani prijaviti i ako su u Irskoj ili Njemačkoj pa ako se to ne provjeri i ne poništi u sustavu, opet ćemo imati fiktivan broj stanovnika. Sporan je i koncept uobičajenog mjesta stanovanja prema kojem je osoba uoči referentnog trenutka popisa, a to je 31. ožujka 2021., živjela u svom mjestu stanovanja barem godinu dana. Ljudi mogu navesti i da su otišli privremeno, da su prije toga živjeli u Hrvatskoj i namjeravaju se vratiti'', izjavio je demograf Marin Strmota.
Nema sankcije za netočne informacije
Zatim slijedi druga faza popisa stanovništva od 16. travnja do 7. svibnja 2021., kada će popisivači popisati one koji to nisu učinili online popisati na terenu s pomoću elektroničkih uređaja i obaviti kontrolu i ispraviti pogreške nastale samostalnim popisivanjem građana.
''Ako je neki član kućanstva privremeno odsutan iz svog kućanstva te boravi u zemlji ili inozemstvu, popisat će ga član kućanstva koji je prisutan putem interneta ili uz pomoć popisivača, kao i dosad. Popisivač će na terenu imati informaciju koja kućanstva i osobe te na kojim adresama su izvršili popis putem interneta i morat će još jedino obići te adrese. Popisivač na terenu ne može kontrolirati živi li zaista netko na adresi, popis se temelji na izjavi osobe, odnosno člana kućanstva'', ističu iz DZS-a.
Napominju da imaju pravo koristiti podatke o osobama iz administrativnih izvora te ih uparivati s podacima prikupljenih popisom zbog kontrole obuhvata stanovništva. No iz odgovora DZS-a očito je da ni izlazak na teren ne jamči da će baš svi podaci biti točni.
Iako su građani dužni dati točne podatke, nije propisana sankcija za davanje netočnih, primjerice ako netko kaže da mu je član obitelji samo privremeno otišao na koji mjesec u Irsku, Njemačku ili susjedne zemlje.
