Siječanj 1100, veljača 1000, ožujak 900 kuna. Ogromni iznosi mjesečnih računa da bi se zagrijalo samo 56 m2 stana u Karlovcu. Željko je rekao "Dosta!", prije nekoliko godina prerezao cijevi radijatora i prebacio se na struju.
Slično su napravili brojni Karlovčani, no gradska toplana nije se tek tako predala. Protiv svojih bivših potrošača krenula je u skupe i dugotrajne sporove od kojih je mnoge izgubila. Izaći iz sustava toplane je moguće, ali postupak je mukotrpan i skup.
"Koliko potrošim, toliko platim"
"Koliko potrošim, toliko platim. Ako nemam para, ne grijem se. Ako imam para, grijem se. To vam je sva filozofija", kazao je Alen Kristović iz Karlovca.
"Ako se nas pola grada grije na jednoj vatri skuplje nego ako se mi grijemo svaki na svojoj vatri, onda je ekonomski neopravdano", izjavio je Željko Tomašić.
Alen i Željko su karlovački pioniri takozvanog "rezanja radijatora". Nisu ni blizu jedini. Sve ih je više, posebice u manjim gradovima u kojima se računi za grijanje preko gradskih toplana penju do neba.
Na pitanje koliko su plaćali grijanje u jeku zime Alen odgovara da za stan od 60 kvadrata od 800 do 1000 kuna. Željko na isto pitanje odgovara kako je za siječanj račun bio 1100 kuna, a za veljaču - 1000 kuna.
"Prije šest godina odrezaosam radijatore..."
Za razliku od Zagreba, ostali gradovi koji imaju toplane nemaju i toplu vodu. Nju građani griju bojlerima. Primjerice, u stanu u Zagrebu od 38 kvadrata grijanje za prosinac iznosilo je oko 300 kuna. U istom takvom u Velikoj Gorici - više od tisuću. Jasno je zašto se onda sve više korisnika odlučuje izdvojiti iz sustava toplana.
"Ja imam zadnjih šest godina kako sam odrezao radijatore i plaćam struju, grijem se na nordijske radijatore, ja za cijelu zimu, ako uzmemo ogrjevnu sezonu od devetog pa do kraja četvrtog, u tih šest godina nisam platio više od 500 kuna za grijanje. Znači za cijelu zimu. Radijator je upaljen 24 sata", izjavio je Željko Tomašić.
Prvo se grijao na pelete pa je prešao na struju
Alen se, nakon što je odrezao radijatore, grijao na pelete. Trošio je oko dvije tisuće kuna po ogrjevnoj sezoni. Sad je prešao na struju jer je čišće i manje je muke. Prve rate još čeka, ali zna da će Elektri platiti manje nego toplani.
"Da ja dva mjeseca imam račune od tisuću kuna, meni je opet povoljnije jer ostatak godine ne moram plaćati ništa", komentirao je Alen Kristović.
Ove njihove priče zvuče suvislo i jednostavno. Ali, to nije ni blizu tako. "Razvod" od toplane teži je od rastave braka. A i traje dulje od suđenja Sanaderu.
"Već osam godina sam na sudu"
"Osam godina sam već po sudu, mnogi bi odustali, ali ne treba odustati. Pravda ipak dolazi jer zakoni su jasni", uvjeren je Željko Tomašić.
Na pitanje koliko je dugo sve to skupa trajalo, odgovara: skoro punih pet godina. "U devetom mjesecu 2018. godine sam dobio pravomoćnu presudu Županijskog suda u Bjelovaru da sam oslobođen, da nisam kriv", rekao je Alen Kristović.
Kod njih u Karlovcu sve je bilo još malo posebnije. Prije osam godina stara toplana otišla je u stečaj s višemilijunskim gubicima. Već tada je bilo jasno da nije isplativa. Ali, Grad je osnovao novu toplanu. Novi je bio i direktor, ali sve ostalo, uključujući i djelatnike, nastavilo se po starom.
"Oni su se pojavili na tržištu i već imali 7000 korisnika. Tko od trgovaca ne bi volio tako otvoriti firmu? Sve je ostalo isto i oni su nama počeli slati račune kao nova toplana. I tad sam rekao: ne, vi ste nova toplana, ja s vama moram sklopiti ugovor. Neću, bez ugovora neću usluge", kazao je Željko Tomašić.
Ugovora nije bilo...
Ugovora naravno nije bilo. Ali budući da je Željko aktivan i u Udruzi potrošača, zakon je poznavao bolje od Gradske toplane. Pa tako, po Zakonu o obaveznim odnosima, ako dobrovoljno platite račun, smatra se da ste ušli u ugovorni odnos.
"Zbog toga ja nisam htio platiti nijedan račun, ja nisam dobrovoljno platio račun. Doduše, mene je sud obvezao da moram platiti do trenutka rezanja radijatora, a to je jedna ogrjevna sezona, ali ja ni te račune nisam platio dobrovoljno", komentirao je Željko.
Alen se također odvojio prema propisima i famoznom 45. članku Zakona o tržištu toplinske energije. Ali Gradska toplana nije odustajala. "Jednostavno sam svaki njihov račun koji je pristizao, jer oni su i dalje račune slali, jednostavno sam na njega prigovarao jednom jedinom rečenicom: Nisam korisnik vaših usluga!", kazao je Alen Kristović.
Željku računi i danas stižu
Od Alena su u međuvremenu, nakon pravomoćne presude, ipak odustali, ali Željku, i nakon osam godina i svih presuda, računi i dalje stižu!! Iako je toplana dobila samo jednu presudu, onu da Željko mora platiti račune do trenutka rezanja radijatora.
"Sve sporove sam dobio. I oni mi svejedno šalju račune. Pa evo, opomena koju su mi poslali u devetom mjesecu prošle godine da sam dužan 42.000 i nešto kuna, u tome je upisano i ovo što sam platio po presudi. To me opet opominju da moram platiti i za sve presude koje sam dobio, opominju me da moram platiti", kazao je Željko.
Željkov sljedeći korak je Sud za ljudska prava u Strasbourgu. Jer ne zna više kako im stati na kraj.
Zašto je Karlovac među gradovima s najskupljim grijanjem?
"Dakle, cijene su regulirane od strane regulatora, znači on ih nadzire, odnosno nas, gleda poslovanje, utvrđuje jesu li elementi cijene korektni i onda to prihvaća ili ne", komentirao je Hrvoje Klobučar, direktor Gradske toplane Karlovac.
U nekoliko godina izgubili više od tisuću korisnika
Direktor toplane tvrdi da takvih slučajeva poput Željkova i Alenova nema puno. Ali, prema njihovu izvješću u samo nekoliko godina izgubili su više od tisuću korisnika!
"Grijanje ne može nikad biti toliko povoljno u Karlovcu kao što je u Zagrebu."
Bi li u Karlovcu možda bile niže cijene grijanja da toplana ne troši novac na puste odštete koje gubi protiv građana koji se žele izdvojiti iz toplane? "Ne, jer je to vrlo mali iznos. To je red veličina na razini godine od 30 do 40 tisuća kuna za procesne troškove", dodao je Hrvoje Klobučar.
"Kada gradska toplana izgubi spor, ona mora platiti i od tog potrošača zapravo troškove i njegova odvjetnika, i sudske troškove, to vam se kreće po našim procjenama otprilike po korisniku 20.000 kuna, a nekima i više", izjavila je Marina Novaković Matanić, predsjednica Udruge za zaštitu potrošača Grada Karlovca "Korana".
Do sad je, dodaju iz karlovačke Udruge potrošača, 90 posto tih sudskih sporova Gradska toplana izgubila. Ali, ne odustaju od daljnjeg sudskog progona odmetnutih građana. Kažu, drže se zakona.
"Određeni sudovi imaju drukčije mišljenje i mi to naravno poštujemo, mi to prihvaćamo i nakon toga mi to primijenimo", izjavio je Hrvoje Klobučar, direktor Gradske toplane.
Kako se izdvojiti iz toplane?
U međuvremenu, zakon se promijenio. Možete se izdvojiti iz sustava toplane.
Jedna od ključnih stvari koja vam je potrebna ako se želite izdvojiti iz toplinskog sustava svoje zgrade jest da prikupite više od 50 posto potpisa svojih susjeda, odnosno vlasnika stanova, što ako živite u velikoj zgradi može biti jako velik posao.
Prikupljanje potpisa i Željku i Alenu uzelo je nekoliko mjeseci, u znatno manjim zgradama. A tri do pet tisuća kuna uzet će vam obvezna izrada Glavnog projekta koji morate povjeriti ovlaštenom inženjeru.
Novost u zakonu je i obveza plaćanja svega ostalog osim toplinske energije. Znači, natjerat će vas da plaćate snagu i sve ostalo što ide pod fiksni dio računa. Naši sugovornici tvrde da se i to da osporiti. Ovisi samo koji će vas sudac zapasti. Ali sve i ako vas ne oslobode plaćanja tog fiksnog dijela, proći ćete, kažu, jeftinije.
Zašto je grijanje u Zagrebu jeftinije nego u ostatku Hrvatske?
Mladen živi u Zagrebu i energetski je stručnjak na Institutu "Hrvoje Požar". Najbolja osoba koja može pojasniti zašto je tolika razlika u cijenama centralnog grijanja između Zagreba i ostatka Hrvatske.
"Ta cijena ovisi o većem broju čimbenika, jedan od njih je i najvažniji, vjerojatno opseg. Dakle postoji onaj jedan generalni problem koji zovemo ekonomija veličine. Kao kod proizvodnje bilo čega, tako i ovdje imate tisuću ili 50.000 korisnika, razlika je jako velika", objasnio je Mladen Zeljko s Energetskog instituta "Hrvoje Požar".
Zagreb, primjerice ima gotovo 125.000 korisnika. Karlovac ni osam tisuća. Bitno je i na koje gorivo radi toplana, koliko je stara oprema i kakva je tehnologija. Ni Zagreb u ovim zadnjim stavkama ne briljira, ali je za nekoliko koplja iznad ostalih. I zato se, logično, nameće pitanje o budućnosti tih ostavština socijalizma koje danas više troše nego što zarađuju.
Na pitanje jesu li toplane odradile svoje ili se i danas isplati grijati na toplanu, Zeljko odgovara da to ovisi gdje živite, dakle u kojem ste gradu. Ako govorimo o Zagrebu, misli da je to daleko najbolji način grijanja, barem za one zgrade koje su u relativno dobrom stanju.
Moglo bi ih se spasiti, kaže, kada bi ih se obnovilo i prebacilo na jeftiniji pogon od loživa ulja na kojem većina njih radi.
"Međutim, da bi se one obnovile, onaj tko je za to zadužen mora skupiti neki novac, a novac može skupiti samo na temelju djelatnosti koju obavlja, a to opet znači podizanje cijene", objašnjava Zeljko.
Građani u pat poziciji
I tako su građani u pat poziciji. Gradske toplane su nerentabilne, uglavnom posluju s gubicima i tjeraju građane da plaćaju ogromne račune. Postoje znatno jeftinije opcije, ali država im ne da baš tako lako van iz tog monopola. A rješenja na tržištu nikad više nego danas.
Od toplana su već odustali i Split i Varaždin. Jednostavno su nakon stečaja shvatili da se ne isplati. Struja je nekad bila skupa, često loša i slabo dostupna. Ali ta su vremena prošla. Mladen kaže da bi se uskoro nove zgrade mogle graditi s grijanjem upravo na električnu energiju.
I najtežeg čovjeka bit će lakše promijeniti od usporene birokracije i loših odluka. Dok se to ne dogodi, mnogi će umirovljenici odvajati pola mirovine samo da se zgriju. Alternativa postoji, ali ako se na nju odlučite, budite oprezni.
"Ima tu sitnica koje na sudu mogu biti presudne, zato i kažem,
tko se želi odvojiti, mora se dobro pripremiti. Ništa ad
hoc raditi", kazao je Alen Kristović.
