Oglas za najam dvosobnog moderno namještenog stana od 55 četvornih metara u zgradi s gradskim centralnim grijanjem, kabelskom televizijom, ultrabrzim internetom i dizalom u centru Donjeg grada, po cijeni od 2.000 kuna mjesečno, samo je prvog dana oglašavanja imao 1.000 pregleda u oglasniku, a iznajmljen je u roku od sat vremena.
- Građani i pravo na stan: 'Potreba za domom nije luksuz, već potreba o kojoj društvo mora voditi brigu'
- Cijene divljaju, građani očajni, a stambene politike nema: 'Zbog turista ostajemo bez krova nad glavom'
Zaključak i najmodavaca i najmoprimaca je jednak, urednih stanova u održavanim zgradama, po prihvatljivim cijenama, u Osijeku gotovo da nema, a najamnine stalno rastu, upozorava Glas Slavonije.
"Gotovo sam pet mjeseci tražio stan za najam. Ispod 200 eura ne
možete naći ništa normalno, sve su to šupe i slično. Gotovo je
nevjerojatno što sve ljudi pokušavaju iznajmiti. Kada se pojavi
pristojan namješten stan, on se iznajmi u roku od pola sata do
sat vremena i prava je lutrija dobiti ga. Na kraju sam našao
jednosoban stan u širem centru grada od 35 četvornih metara po
cijeni od 1300 kuna plus režije. Iz tog je stana podstanar izišao
samo dva sata prije nego što sam ga ja unajmio", ispričao
je Mario Drljek.
Cijene najma stanova u velikim gradovima rastu svake godine, a
samo lani najamnina u Zagrebu narasla je za 8,5 posto, u Rijeci
za 7,7 posto, a u Splitu za 3,4 posto. Za tim gradovima znatno ne
zaostaje ni Osijek. Takva situacija pojašnjava Eurostatovu
statistiku, prema kojoj od 70 do 80 posto mladih od 18 do 34
godine u Hrvatskoj i dalje živi s roditeljima.
Jedan od razloga pomanjkanja stanova za najam na tržištu je i činjenica da je najam velikog broja praznih stanova prenamijenjen s mjesečnog u najam u turističke svrhe. Većina je europskih država taj problem riješila regulacijom tog tržišta, posebice kad se govori o Airbnbu i Bookingu, ograničivši broj dana koliko se ti stanovi smiju iznajmljivati, ili prenamjenom prostora iz stambenog u onaj za turističke sadržaje.
- 'Nema stana bez kredita, a ne treba puno da se dogodi nešto pa da postanemo beskućnici'
- 'Imamo neizdrživ sustav najma stanova na tržištu gdje se svi ponašaju kao da su na bojnom polju'
Jedan od razloga što stanarine u Osijeku nisu bitno niže od onih u Zagrebu činjenica je da se Osijek profilirao kao studentski grad. Zagreb je, pak, postao jedna od najpopularnijih europskih turističkih destinacija.
Tako se stanovi u Zagrebu nude od 30 do 100 eura za dnevni najam po osobi. Mjesečni je najam nemoguće naći ispod 100 eura po osobi, ali riječ je mahom o stanovima na zagrebačkoj periferiji i s, primjerice, grijanjem na struju.
Cijena jednosobnih stanova ili garsonijera kreće se od 200 do 500 eura mjesečno, ovisno o poziciji, opremljenosti i uređenju stana. Stanovi veće kvadrature – od 40 do 80 m2 - odnosno dvosobni i trosobni stanovi, iznajmljuju se po cijeni od 500 do 1000 eura, a najviše takvih nekretnina iznajmljuje se na području centra, Črnomerca i Maksimira.
- Jeste li čuli za stambeni stres? Europarlamentarci bi se mogli izboriti za 'stanovanje za sve', no hoće li?
- Dom je potreba, a ne luksuz: Kako se europski gradovi bore za pravo svojih građana na stan?
