U Hrvatskoj još nema masovnog cijepljenja koje u punom smislu tek treba početi idući tjedan. Cijepljenje od prvog dana prate problemi - od nedostatka cjepiva, nepovjerenja u najviše naručenu AstraZenecu do same organizacije.
Državna platforma "CijepiSe" ni nakon dva mjeseca od početka rada nije profunkcionirala kako treba. Nadležni i dalje uvjeravaju da će nakon reorganizacije sve ići po planu.
Veliki dio europskih država gotove planove cijepljenja imao je u listopadu prošle godine. Hrvatska je čekala.
"U javnom zdravstvu postoji princip da se ne može promicati oružje koje nemate u rukama", kazao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak 24. prosinca prošle godine.
Problemi s platformom
Oružje je stiglo, malo. Cijepljenje je krenulo tempom kojim bi kolektivni imunitet stekli za 7 godina. No, zbog problema s cjepivima nije se činilo kao problem. Predstavljena je kampanja pa platforma koja će sve olakšati. Ali nije.
"Mi nemamo odgovor na pitanje, ako je upućen poziv osobi da dođe, a ona ga nije potvrdila i ipak se pojavi, ja za tu osobu ne znam", kaže ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije Marko Rađa.
Tako je na najvećem cjepilištu, u Zagrebu, dolazilo do gužvi, kaosa, nije se znalo tko je naručen i preko koga. U ponedjeljak se zazivala platforma. "Boga molim da platforma proradi idući tjedan", rekao je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Zvonimir Šostar.
Da bi par dana kasnije bilo drugačije. "Gledajte, nema potrebe za platformom. To govorim cijelo vrijeme", tvrdio je Šostar.
Sami liječnici poručivali su platforma je nužna. "Masovno cijepljenje svih građana treba ići preko platforme digitalne Cijepise, odnosno nekakve državne platforme. Ona ne može ići preko liječnika obiteljske medicine", kazala je zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore Vikica Krolo.
"Funkcionira, ali ne kako bi željeli..."
I na kraju se došlo do Alanfordovskih citata. "Nije istina da platforma cijepise.hr ne funkcionira, ona funkcionira, možda ne onako kako smo željeli", tvrdio je ministar zdravstva Vili Beroš.
A funkcioniranje u praksi znači da je od više od 200 tisuća prijavljenih na platformu do svoje doze došlo tek par tisuća ljudi. Sustav javlja da su unutra, i ništa više. Nadležni kažu sad će, samo što nije.
"Nekako se nadamo da će to biti ovaj tjedan, možda već kroz koji dan", rekla je zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin.
Kako je napravljena platforma koja ne funkcionira?
I tako se otvorio niz pitanja. Od toga tko je radio i kako je dobio posao, zašto je toliko plaćena do toga da autor, ministrov prijatelj, ne želi o svemu reći niti slova. I pritom se radi o tako jednostavnoj web stranici kakvu studenti rade za ispit.
"Po meni je ovo mogla napraviti svaka IT firma, ovo su mogli napraviti i studenti, po meni razočaravajuće", kaže direktor IT tvrtke iz Splita Petar Vukašinović.
Kaže to direktor firme koja se nije javila na natječaj jer za njega nisu ni znali. Stručnjaci su složni – teže je bilo napraviti sustav koji – ne radi.
"Ja uopće nemam tu pametnog objašnjenja kako smo došli do debakla ove razine", rekao je informatički stručnjak Marko Rakar.
Uključio se i USKOK
Kao i obično u ovakvim slučajevima, treba pratiti trag novca. To je počeo raditi i USKOK, pa se doznalo da je i za običnu stranicu s vijestima plaćeno više od 100 tisuća eura.
"Agencija je zakupila domenu koronavirus.hr, oni su ponudili prepustiti na korištenje hrvatskoj državi, ne na ekonomskim principima ili preprodajom nego prepustiti. Isplaćena cijena bez PDV-a bila je 899 tisuća kuna", kazao je ministar Vili Beroš.
Zašto se stranica morala zvati baš tako a ne nekako drugačije i besplatno, odgovora nema. Nekad najpopularnijem ministru propitivanje teško pada.
"Stvarno me ovo kao čovjeka boli. Dakle, osobno kao ministra", kazao je Beroš.
A od onog koji odlučuje o njegovoj ministarskoj sudbini, ništa konkretno osim poruke da sigurno nije kriv. On. "Ja neću odgovarati na tehnička pitanja o platformi, za to postoji Ministarstvo zdravstva", poručio je premijer Andrej Plenković.
Politička priča o smjeni, koju u Saboru pokreće ujedinjena oporba, se nastavlja ali jasno je da odnos Beroš – Plenković nije kao prije.
U cijeloj priči ostaje činjenica da ono najvažnije – da se ljudi koji su se prijavili preko platforme zaista i cijepe i dalje ne funkcionira, i da svi sudionici procesa ne znaju gdje smo trenutno.
"Mi se nadamo da će ta platforma proraditi i da ćemo uputiti građane da se što više prijave. Ako to ne bude tako, pozivat ćemo ljude putem javnog poziva", kazao je Krunoslav Capak.
"Ljudi se zezaju s tim, mislim ono, umjesto Cijepi se koriste onaj vulgarni izraz za spolni akt", rekao je predsjednik Zoran Milanović.
Gdje su podaci 4 tisuće prijavljenih?
No za zezanje nije činjenica da se ne zna gdje su podaci prvih 4 tisuće prijavljenih ljudi, u kojem su folderu i gdje završili.
"Takvi osobni podaci se mogu i preprodavati za razna istraživanja i tome slično znači moramo biti jako oprezni kad obrađujemo osobne podatke, što s njima radimo", kazala je Dijana Kladar iz Udruge za zaštitu potrošača.
Imamo li popis cijepljenih?
Tu je i pitanje podataka kada krenu Covid putovnice, još se ne zna postoji li cijeli popis cijepljenih ljudi. Nevjerojatno je i da se za nekoliko tisuća ljudi službeno vodi da se ne zna koje su cjepivo primili. I na sve to, sada bi se trebao raditi novi popis.
"Liječnici obiteljske medicine obvezni su u tjednu od 3. 5. 2021. izvaditi iz svojih evidencija popis osoba koje nisu cijepljene te će ih se potom kontaktirati putem call centra", rekao je Vili Beroš.
U ponedjeljak je cijepljeno svega 3 tisuće ljudi, u četvrtak 15 puta više pa je jučer ministar na Twiteru pohvalio sam sebe. Uz sve interpretacije ostaje činjenica da je svijet u 14 mjeseci napravio niz cjepiva protiv Covida. Hrvatska za to vrijeme nije napravila funkcionalnu web stranicu za korištenje tog cjepiva.
