Švaljek u priopćenju ističe da su u gradskom proračunu planirani prihodi od tek nešto manje od 7 milijardi kuna, što je neostvarivo jer premašuje prihode iz 2016. za 9 posto.
U ovoj godini je rebalansom predviđen i veći iznos ukupnih prihoda nego 2018., no on se sasvim sigurno neće ostvariti zbog porezne reforme koja je nastupila početkom godine i koja je umanjila prihode lokalnih jedinica od poreza na dohodak i prireza.
Ostvarenju ukupnih prihoda neće pomoći ni prihodi od prodaje gradske imovine. Planirani iznos od 150 milijuna kuna čini se nedostižan, jer je čak tri puta veći od onog ostvarenog 2016. godine, napominje Švaljek.
Prijedlogom proračuna planirani su ukupni rashodi u visini od preko 7,2 milijarde kuna, što je čak 12 posto više nego u 2016. godini, stoga bi planirani proračunski deficit u 2018. mogao doseći čak 240 milijuna kuna, što je uvjerljivo najveći manjak u zadnjih 10 godina, upozorava Švaljek.
Manjak se namjerava pokriti prodajom udjela u trgovačkim društvima u djelomičnom vlasništvu Grada državi. Postavlja se pitanje hoće li država doista novac poreznih obveznika potrošiti na kupnju tih trgovačkih društava, i po kojoj cijeni, stoji u priopćenju.
Jedan od uzroka povećanja ukupnih rashoda je i nastavak porasta rashoda za plaće zaposlenih u Gradskoj upravi, koji su u 2018. planirani u iznosu gotovo 130 milijuna kuna višem od rashoda u 2016. godini.
Uzrok povećanja mase plaća nije porast plaća, nego broja zaposlenih. Nije li gradska administracija i ranije već bila dovoljno velika, pita Švaljek.
Kapitalni projekti planirani su u iznosu od 950 milijuna kuna, no kako se prihodi neće ostvarivati planiranom dinamikom može se očekivati, kao i u prethodnim godinama, da kapitalni projekti budu prva žrtva nerealnog planiranja, smatra Švaljek.
