Visoki kazneni sud neće započeti s radom 1. siječnja iduće godine, a 11 sudaca koji su u studenom izabrani za suce tog suda, koji bi trebao rješavati žalbe na sve odluke županijskih sudova donesene u prvostupanjskim kaznenim postupcima, neće biti pozvani na davanje prisege, piše u srijedu Jutarnji list.
Ustavni sud pokrenuo je postupak ocjene ustavnosti članka 19.e Zakona o kaznenom postupku (ZKP) i članka 26.a Zakona o sudovima, kojima se predviđa osnivanje Visokog kaznenog suda, navodi dnevnik.
Tu informaciju Jutarnjem listu je potvrdio predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, navodeći kako je na temelju odredbe iz članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu privremeno obustavljeno izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na temelju spomenutih odredbi ZKP-a i Zakona o sudovima, a znače stvaranje svih pretpostavki za novi sud koji bi trebao odlučivati o žalbama na sve najvažnije presude u kaznenim predmetima.
Tri suca su bila protiv
Također je napomenuo da odluka nije jednoglasna te da su tri suca bila protiv i pisat će izdvojeno mišljenje.
Suspendira se izvršenje svih radnji vezanih uz Visoki kazneni sud do konačne odluke Ustavnog suda o tome da li Visoki kazneni sud s ovako definiranom nadležnosti i sustavom izvanrednih pravnih lijekova narušava ustavnu poziciju Vrhovnog suda kao najvišeg suda koji osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni rekao je Šeparović i napomenuo da je donesena odluka o suspenziji Visokog kaznenog suda do konačne odluke Ustavnog suda, jer se ona ne može donijeti u ovako kratkom vremenu, a nastupila bi velika šteta kad bi Visoki kazneni sud započeo s radom, počeo donositi odluke, a onda bi se, eventualno, utvrdilo da je neustavan.
Nije bilo vremena da se donese odluka o pitanju ustavnosti Visokog kaznenog suda jer prethodno treba pribaviti mišljenje Vlade, koja je predložila njegovo osnivanje, mišljenje pravnih eksperata te općenito proučiti ovu materiju. Odgodom se sprečava nastajanje teških i nepopravljivih posljedica rekao je predsjednik Ustavnog suda, ističe Jutarnji list.
Može li Vrhovni sud ispunjavati svoju zadaću?
Prijedlog za ocjenu ustavnosti Visokog kaznenog suda, čije je osnivanje ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković povjerio predsjedniku Županijskog suda u Zagrebu Ivanu Turudiću, podnijeli su bivši SDP-ov ministar pravosuđa Orsat Miljenić i njegov stranački kolega, saborski zastupnik Peđa Grbin.
Smatramo daje oduzimanjem nadležnosti Vrhovnom sudu da odlučuje o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim stvarima ozbiljno dovedena u pitanje mogućnost Vrhovnog suda da ispunjava svoju zadaću iz članka 119. stavka 1. Ustava, a time i njegova mogućnost da osigurava vladavinu prava u Republici Hrvatskoj, kao jednu od najviših vrednota ustavnog poretka i temelja za tumačenje Ustava, naveli su među ostalim, Grbin i Miljenić, donosi Jutarnji list.
