Prema podacima koje je Ministarstvo pravosuđa objavilo o radu sudova od 2017. do 2019., na našim sudovima ima dobrih i loših trendova. Broj neriješenih predmeta na kraju 2019., 371.163, bio je za 13.000 veći nego godinu prije, ali to je još uvijek gotovo sto tisuća manje nego 2017. godine. Najveći udio u tim predmetima čini povećanje od 64.000 neriješenih predmeta (31 posto) na općinskim sudovima zbog stotinjak tisuća lani zaprimljenih predmeta jednostavnog stečaja potrošača, a i povećanog broja tužbi za "švicarce", piše Marinko Jurasiću Večernjem listu.
Hrvatska u tri godine ostala bez 76 sudaca
Statistički podaci nadalje govore kako je Hrvatska u tri godine ostala bez 76 sudaca pa ih je početkom ove godine bilo 1712. Dok se prije tri godine u prosjeku rješavao 281 predmet godišnje, lani je ta brojka pala na 232, a prosječno vrijeme rješavanja predmeta produljeno je za 26 dana - na 260. Udio predmeta starijih od 10 godina potkraj prošle godine bio je 2,2 posto, odnosno 8176, dok ih je početkom 2017. bilo 15.373.
Izraziti problem s neriješenim predmetima ima Visoki upravni sud gdje su po sucu na kraju 2019. imali 262 neriješena predmeta, dok su ih 2017. imali 61. Po tom kriteriju još se izdvajaju Općinski građanski sud u Zagrebu s 268 neriješenih predmeta po rješavatelju, a na tom sudu je i najviše, 2677, predmeta starijih od 10 godina ili 5,28 posto svih predmeta, te su s 318 dana iz 2018. godine, lani produljili vrijeme rješavanja predmeta na 414 dana.
Najdulje se rješavali predmeti na Općinskom sudu u Splitu
Večernji list piše kako su se najdulje rješavali predmeti u Općinskom sudu u Splitu - 478 dana ili 137 dana dulje nego 2017. godine. Na tom sudu imaju 1009 predmeta starijih od 10 godina (3,67 posto). S time da, iako očekivano, predmet najdulje rješavaju na Vrhovnom sudu, unatoč skraćenju za 93 dana, lani im je trebalo 558 dana. I Općinski radni sud u Zagrebu treba 456 dana, 121 dulje nego 2017., a ima i trend porasta neriješenih predmeta iako je lani bio blag. Čak 55 radnih sporova u Zagrebu rješava se dulje od 10 godina.
U Rijeci su lani u prosjeku 418 dana rješavali predmet, 101 dan dulje nego 2017. Imaju 245 predmeta starijih od 10 godina (iako 213 manje u tri godine), te 245 neriješenih predmeta po rješavatelju, s time da ih najviše ima Karlovac, 322 po sucu. I u Dubrovniku treba 456 dana za rješavanje predmeta iz općinske nadležnosti, 74 dana dulje nego 2018., a imaju i 264 (4%) barem 10 godina stara predmeta. Općinski sud u Zadru ima 282 predmeta starija od 10 godina, po čemu je treći u RH. I u Gospiću imaju 86 takvih predmeta, a u Crikvenici 145. Što se pozitivnih trendova tiče, u tri godine za 43% (4543) smanjen je broj predmeta starijih od 10 godina na općinskim sudovima, te 60% ili 2384 na županijskim sudovima, od čega 1392 u Zagrebu. I broj neriješenih predmeta u tri godine je na županijskim sudovima smanjen za 32% (17.735), 42% (22.333) na trgovačkim (53% na Visokom trgovačkom sudu), 30% na upravnim sudovima i 18% (3137) na Vrhovnom sudu.
25.10.2017., Osijek - Zupanijski sud u Osijeku danas ima svoj "Dan otvorenih vrata" koji se tradicionalno obiljezava 25. listopada, na Europski dan pravosudja Photo: Dubravka Petric/PIXSELL
Najmanje 'metuzalem' predmeta na sudu u Slavonskom Brodu
Od 15 županijskih sudova, najmanje riješenih predmeta po rješavatelju imao je onaj u Zagrebu - 185, a najviše u Sisku - 335. Ostali županijski sudovi imaju uglavnom mala godišnja odstupanja.
Večernji list piše kako je najveće skraćenje postigao sud u Puli - 75 dana, u Splitu za 71, u Velikoj Gorici za 67... Osječki sud izdvaja se po 70-postotnom povećanju zaprimljenih predmeta, od 5025 na 8537, dok iza njih lani slijede Bjelovar i Zadar s oko 14 posto, s time da je osam od 15 županijskih sudova lani zaprimilo manje predmeta. Osijek zbog toga ima i najlošiji omjer broja riješenih i zaprimljenih predmeta – 86.
Što se tiče predmeta starijih od 10 godina, na početku 2017. bilo je 3961 ili 4,98 posto svih županijskih predmeta, a u 2020. ušli smo s 1577 ili 4,2 posto. Jedno je na Županijskom sudu u Osijeku došlo do povećanja tih predmeta sa 63 na 99. Više od njih imaju tri preostala najveća suda, u Rijeci 190, Splitu 216 i Zagrebu 598, gdje je i najveći udio od 6,29 posto u svim ostalim predmetima, ali su u apsolutnom iznosu napravili najveći pomak jer su na početku 2017. imali 1990 "metuzalem" predmeta. Najmanje ih imaju županijski sudovi u Slavonskom Brodu (7), Bjelovaru (19) i Dubrovniku (29).
