Na hrvatskim sudovima danas je počeo novi bijeli štrajk sudaca kojem su se ovaj put, za razliku od lani, pridružili i državni odvjetnici, javlja Danas.hr. Odaziv na mjere upozorenja hrvatskih sudaca u ponedjeljak je veći od 80 posto, izvijestili su iz HUS-a. Oglasilo se i Ministarstvo pravosuđa koje tvrdi da prema podacima iz eSpisa na prvi dan štrajka u organizaciji Udruge hrvatskih sudaca, odgođeno je tek 35% ročišta na svim hrvatskim sudovima.
"Odaziv na mjere upozorenja hrvatskih sudaca u ponedjeljak je veći od 80 posto, što je više i od prvog ciklusa mjera, u svibnju 2023. U nekim gradovima odaziv sudaca je i stopostotan. O odgodama rasprava dogovorenih za ponedjeljak stranke su obaviještene putem e-komunikacije i svojih opunomoćenika, tj. odvjetnika, te molimo stranke da se kod njih raspitaju o daljnjim koracima. Odgođena ročišta bit će zakazana u najkraćem roku nakon završetka mjera", poručili su iz UHS-a.
Napominju da se u sljedeća dva tjedna, do petka 2. veljače, odgađaju sve radnje u prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta. Za vrijeme trajanja mjera upozorenja svi suci bit će na radnom mjestu i obavljati ostale poslove u okviru svoje sudačke dužnosti cijelo radno vrijeme.
Mjere će se prekinuti i ranije, dođe li do ponude izvršne vlasti kojom bi se ispunilo obećanje iz svibnja 2023.
"Mjere će se prekinuti i ranije, dođe li do ponude izvršne vlasti kojom bi se ispunilo obećanje iz svibnja 2023. – izrada jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija, usklađivanje osnovice s prosječnom bruto plaćom isplaćenom zaposlenima u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu DZS, te sustav platnih razreda. Riječ je o jednakim zahtjevima koji su izneseni i prihvaćeni u svibnju 2023., te je obećano da će se implementirati do kraja te godine, što se nije dogodilo", dodaje se.
Zahvvalili su građanima i strankama na dosad iskazanim razumijevanju i podršci. Sve mjere koje se poduzimaju usmjerene su boljem, učinkovitijem i kvalitetnijem pravosuđu te konačnom sustavnom rješenju kroničnih problema pravosuđa. U daljnjem postupanju suci će, kao i kod provedbe mjera u svibnju 2023., postupati odgovorno prema strankama i javnosti, te službenim obavijestima iznositi stajališta udruge. Novi sastanak Upravnog odbora UHS-a održat će se najkasnije 1. veljače 2024.
"S obzirom na više puta ponavljanu neistinu, UHS i ovim putem ističe kako udruga nikada nije namjeravala sudjelovati u opstrukciji izbora, niti pozivati svoje članstvo na to. Molimo medije da mjere upozorenja i nazivaju takvima, jer suci kao pravosudni dužnosnici nemaju pravo na štrajk", poručuju.
Sudovi i državna odvjetništva na dva će tjedna stati s radom. U štrajk idu jer do 1. siječnja nije donesen zakon kojim bi se njihova primanja vezala za prosječnu plaću. Nezadovoljni su i traže zakon kojim bi se prekinula praksa da se o njihovim plaćama pregovara s Vladom.
Premijer Andrej Plenković je taj potez nazvao ucjenom. "Apeliram na njih da budu malo razumniji, da se dimenzioniraju. Mi smo u završnoj fazi izrade uredbe koja se odnosi na državne i javne službenike, spremni smo na razgovor, ali nikada nismo pristajali na bilo kakve ucjene, pa nećemo ni sada", rekao je Plenković.
"Poručujem im da otpuste svaku nadu da će ucjenom, bijelim štrajkom, dobiti ono što žele sada jer misle da su izbori tu. Nije trenutak. Mi smo lani povećali plaće, ponudili materijalna prava, pristati na ucjene nećemo", rekao je premijer.
Prema podacima iz eSpisa na prvi dan štrajka u organizaciji Udruge hrvatskih sudaca, odgođeno je tek 35% ročišta na svim hrvatskim sudovima, odnosno 741 od 2077. Ako uzmemo u obzir da je u „regularnim“ danima bez štrajka, prosjek dnevnih otkazivanja 13%, taj postotak je još i manji - tek dodatnih 22% potaknuto samim štrajkom. U slučaju da uistinu 80 posto hrvatskih sudaca danas štrajka, kako Udruga hrvatskih sudaca tvrdi, broj odgođenih ročišta bio bi veći. Zasigurno ne spadaju sva današnja zakazana ili održana ročišta pod hitna. Podsjećamo da su podaci iz eSpisa najrelevantniji za ocjenu rada sudova i sudaca prema Zakonu o sudovima i Sudskom poslovniku, priopćili su iz Ministarstva.
"Ministarstvo pozdravlja odluku sudaca diljem Hrvatske koji se danas u većini nisu odlučili za štrajk. Vjerujemo kako su ovime pokazali da su prepoznali inicijativu Ministarstva pravosuđa i uprave oko povećanja plaća. Istovremeno je ovo i njihov pokazatelj odgovornosti prema građanima i pravnom sustavu te stoga održavaju ročišta usprkos naputcima iz Udruge hrvatskih sudaca", poručili su
Malenica očekuje nastavak razgovora
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je jučer u RTL-u Danas da očekuje da se razgovori o tome kako unaprijediti položaj i status sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, nastave još ovaj tjedan.
"Prošli tjedan udruga hrvatskih sudaca dva put odbila prijedlog povećanja plaća, nakon što smo prošle godine znatno povećali plaće - od 580 eura prosječno mjesečno za prvostupanjske suce, a mi smo sad ponudili materijalna prava, a kad se oni preračunaju mjesečno to je 115 eura mjesečno povećanje. Dakle, oni su to dva put prošli tjedan odbili. Mi kao Vlada ne pristajemo niti na ultimatum niti na ucjene. Spremni smo razgovarati. Imamo radnu skupinu za cjeloviti zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika i spremni smo u okviru te radne skupine nastaviti raditi na tom zakonu", kazao je Malenica te dodao da su u zadnjih pet godina dva put povećali plaće sudaca.
"Predložili smo i prošli tjedan to povećanje koje su oni odbili. Dakle, njihove su početne plaće od 2200 eura neto mjesečno pa do 3500 eura što je zapravo i 1000 eura više od prosječne plaće u Hrvatskoj. Ja računam na razumijevanje većeg dijela sudaca koji mislim da će nastaviti raditi ovaj tjedan, ali vidjet ćemo", kazao je Malenica.
U sljedeća dva tjedana ili do postizanja dogovora oko plaća pravosudnih dužnosnika odgađaju sve radnje u prvostupanjskim i drugostupanjskim sudskim postupcima, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta. Prestanak rada pravosuđa, po drugi put u godini dana, moglo bi imati velike posljedice za sve, tvrdi predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić.
"Ako se ne postigne dogovor, posljedice će biti te da će se od početka idućeg tjedna pa sljedećih 10 radnih dana građani to osjetiti da će se veći dio ročišta odgoditi. Ne sva ročišta, suci će sami odrediti koja ročišta su hitna i u kojima prijeti nenadoknadiva šteta pa će se u tom dijelu posao obavljati", kazao je za RTL Danas Radovan Dobronić te dodao kako plaće sudaca nisu realne te da one moraju biti visoke - iz perspektive onih koji imaju minimalne.
POGLEDAJTE VIDEO: Malenica za RTL Danas: 'Plaće sudaca su od 2200 do 3500 eura. I mi smo sad opet ponudili povećanje, a oni su odbili':
