Ovo su samo neke od značajnih promjena koje će se dogoditi u hrvatskom sustavu znanosti i visokog obrazovanja budu li kroz nekoliko mjeseci usvojeni nacrti prijedloga zakona što ih je u utorak na svojim internetskim stranicama objavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS). Radi se o nacrtima prijedloga triju zakona – Zakona o visokom obrazovanju, Zakona o sveučilištu i Zakona o znanosti.
U MZOS-u tvrde kako žele spriječiti "potpuno nekontrolirano i neopravdano 'divljanje' cijena školarina", koje se na hrvatskim visokim učilištima sada kreću od 3.500 do 52 tisuće kuna, i stoga predlažu ukidanje školarina u cijelosti na svim razinama studija.
Kako piše Novi list, vrlo vjerojatno će visoka učilišta tražiti plaćanje upisnine, ali će ona bila zakonski ograničena na 60 posto prosječne mjesečne plaće za prijediplomski studij i jednu prosječnu mjesečnu plaću u Hrvatskoj za poslijediplomski studij. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o plaćama, najviša bi upisnina iznosila 3.200 kuna. Studentima koji uspješno obavljaju obveze u punoj nastavnoj satnici, naglašavaju u MZOS-u, pokrivat će se troškovi upisnina.
Ocjene u slovima od A do FX
Sustav ocjenjivanja od sedam ocjena, od A do FX, mijenja se u skladu sa smjernicama Glavne uprave za obrazovanje i kulturu Europske komisije, a radi omogućavanja usporedivosti ocjena studenata hrvatskih visokih učilišta s ocjenama studenata u europskim zemljama.
U izradi novih zakonskih prijedloga sudjelovao je i Žarko Puhovski, koji kaže da se njima donosi "jako puno novih i dobrih stvari koje do sad nismo imali". Objašnjava da ubuduće država neće određivati znanstvene i nastavne pozicije, nego će pojedine institucije propisivati kriterije za pozicije docenta, suradnika ili profesora. Na taj način potiče se jačanje kriterija i konkurencija među ustanovama te sprečava olako napredovanje i model po kojem netko čitav život provede u jednoj ustanovi, kaže Puhovski.
Prethodni članci:
arti-201006020386006 arti-201009090061006 arti-201007100195006
