"Radili smo više što se od nas tražilo, što je bilo u opisu poziva. Radili smo u rovu gdje je bilo puno prašine po ekstremnim vrućinama. Satima bi stajali na suncu bez vode, bez ičega, a opis posla je bio samo da punimo te vreće. Nakon tjedan dana rada vidjeli smo da je tu nešto sumnjivo", rekao je student kineziologije Mario Kutlešić koji je bio jedan od 40-orice splitskih studenata koji su ovo ljeto obavili posao za tvrtku Montmontaža plinovod, ali za isti nisu plaćeni.
Radili su više od 8 sati dnevno, čak i nedjeljom, a onaj tko bi odbio, na poslu se više nije trebao pojaviti. Montmontaža pilnovod Mariju duguje 4.500 kuna. Njegov kolega Hrvoje Čurković za isti posao potražuje skoro 6.000.
"Jednostavno nas ignoriraju. Samo prebacuju odgovornost na druge ljude koje mi uopće ne poznajemo i nikad ih u životu nismo vidjeli", opisao je Čurković. Iako je pokrenut postupak ovrhe, boji se da novac neće vidjeti jer je račun tvrtke u blokadi.
Montmontaža plinovod je ignorirala upit novinara. Ravnateljica splitskog SC-a Gordana Raos kaže, pak, da tvrtka studentima duguje oko 200 tisuća kuna.
"Montmontaža je firma koja je prvi put naš kupac ovakvih usluga tako da mi, kad smo zaključivali ugovore s Montmontažom, nismo ni znali o kakvoj se firmi radi, kakav joj je bonitet i kakva je priča u cijeloj toj situaciji", rekla je Raos.
Slaže se crna lista sumnjivih poduzeća
Ravnatelj dubrovačkog SC-a Marko Potrebica kaže da nije ništa neobično da se na student servis javljaju firme koje nisu redoviti platiše. "Mi imamo otprilike nekih 8.500 računa, a imali smo samo 10-ak ovrha jer je činjenica da, usprkos ovoj krizi, gospodarci respektiraju da se radi o studentskoj zaradi koja je nužna za njihovo funkcioniranje", kaže Potrebica.
Za razliku od Dubrovnika, Rijeka ima drugačiju situaciju. "Ima firmi koje se možda čak i namjerno osnuju za tu namjenu da iskoriste nekako rad studenata, a da ne plate", rekao je ravnatelj riječkog SC-a Dinko Jurjević.
Poslodavcima koji ne ispunjavaju svoje obveze, SC privremeno onemogućuje uzimanje novih ugovora dok ne isplate zaostatke. Neke tvrtke onda posežu za drugim metodama. "Dogodi se da se, ako ne može dobiti u jednom Studentskom centu ugovor, poslodavac obrati SC-u u drugom gradu i praktični uspije dobiti drugi ugovor", pojašnjava Jurjević.
Svi studentski centri stoga su prošli tjedan formirali posebno tijelo koje će sastaviti tzv. crnu listu sumnjivih poduzeća. Hoće li time napokon stati na kraj manipulaciji u zapošljavanju studenata, tek treba vidjeti.
