"Vjerovali ili ne, isplata plaće u bonovima ili robi, ako radnik da pisanu suglasnost (ako ga ucjene) u Hrvatskoj nije kazneno djelo?! Državno odvjetništvo odbacuje kaznene prijave. Sada kopam dalje, je li to možda prekršaj? Ili uvjet za dodjelu nagrade najmenadžera godine?", napisao je na Facebooku zastupnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar.
Domogao se, naime, rješenja u kojemu je DORH odbacio prijavu protiv poslodavca koji je plaćao radnike bonovima i upozorio da ova anomalija na hrvatskom "financijskom" tržištu prerasta u pandemiju. Ali i na činjenicu da je to polulegalno u državi u kojoj Zakon o čeku u svom 28. članku propisuje sljedeće:
"Zabranjeno je pravnim i fizičkim osobama izdavanje i uporaba pisanih isprava (bonova i sl.) koje služe kao sredstvo plaćanja proizvoda i usluga, te za isplatu plaća i naknadu troškova i ostalih materijalnih prava, čije izdavanje i uporaba nije utvrđena zakonom i drugim propisima na temelju zakona."
Novčana, a ne zatvorska kazna
Zapriječena kazna je između 20 i 200 tisuću kuna, ali, ističe Lesar, to nikoga ne zanima u državi čija se Vlada voli hvaliti da je neisplata plaća rigorozno kažnjiva stvar.
"Kao prvo, to nije kazneno djelo nego prekršaj. A znate li što se događa ako je taj bon zapravo za proizvode tvrtke koja vam isplaćuje plaću? To onda nije čak ni prekršaj nego interni dokument. Trenutno prikupljam dokumentaciju za saborsku raspravu o ovom pitanju i mogu vam reći da imam i primjer da je radnicima plaća isplaćena u – čarapama (MTČ, op.a.)", kaže Lesar.
Da je stvar ozbiljna, govori i činjenica da smoIvica Todorić nakon objave prvog teksta o tome kako zaprimili velik broj mailova u kojima nam čitatelji navode svoje primjere istovjetnog načina 'plaćanja'.
Tko je uopće kažnjen? Ikad?
"Tu ima toliko izigravanja propisa, što je i logično kad Državno odvjetništvo i sudovi uporno ne reagiraju na zabranu uporabe bonova kao valuta, a koliko vidim, to ni u radnim propisima nije kažnjivo. Osobno ne znam ni za jednu sankciju zbog izdavanja bonova kao zamjene za isplatu plaća. A kada netko i izda takav bon, nigdje ne piše da je on zamjena za plaću. Također, nisam vidio niti jedan prigovor Hrvatske narodne banke koju očito ne interesira stvaranje paralelne valute u državi", kaže Lesar.
Rješenje vidi u tome da inspekcija rada djeluje po službenoj dužnosti kada se dozna za takve primjere.
"Naprimjer, ja ne znam je li nadzor obavljen nakon silnih napisa da DIOKI isplaćuje plaće u bonovima. I ako se to ovako nastavi, najbolje je da bonove jednostavno prihvatimo kao novu valutu i predložimo da se uredbom Vlade propiše kako se bonovima može plaćati voda, plin, struja, porez... Zašto ne!", ironičan je Lesar.
