Dr. Miroslavu Mađariću, stručnjaku za primijenjeno računarstvo u zdravstvu, nedavno je u časopisu Health Management izašao članak pod naslovom "How Consistent is Medical Information on the Internet?" ("Koliko su konzistentne zdravstvene informacije na internetu?"), a kao koautorica analize je i dr. med. Vesna Nesek-Mađarić.
Riječ je o analizi konzistentnosti informacija povezanih s medicinom i zdravljem koje pronalazimo na internetu, odnosno utjecaju društvenih mreža na njihovo tumačenje pa i točnost. Mađerić je u razgovoru za Večernji list bivšeg saborskog zastupnika Branimira Bunjca nazvao "jednim od najmilitantnijih antivaksera" te odgovorio na pitanje kako se boriti protiv sasvim pogrešnih informacija koje o pandemiji koronavirusa kolaju društvenim mrežama.
"Koristiti službene stručne izvore"
"Primijenimo pristup 'second opinion', jednom na forume/društvene mreže, drugi put na 'best practice' koji sam preporučio – službene stručne izvore. Sadržaj neka bude ono što danas izaziva najviše kontroverze – svrhovitost cijepljenja", kaže Mađarić.
"Uzmimo kao primjer jednog od najmilitantnijih antivaksera – Branimira Bunjca koji je na svojem profilu ustvrdio kako je 'potvrđeno da Pfizer, Moderna i Johnson koriste stanice ljudskog fetusa u razvoju i proizvodnji cjepiva'. Naravno, više od 60.000 pratitelja influencera Branimira Bunjca neće tražiti 'drugo mišljenje'. Mnogi od njih ne znaju dobro strane jezike, niti znaju za mogućnost automatskog prijevoda. No poželjno je da struka, pa i opće javnost, opovrgava takve lažne vijesti na mjestu njihova nastanka", dodaje.
"Čak i Hrvatsko katoličko sveučilište, koje je sigurno veći 'papa od Bunjca' razumno razmatra ovu problematiku s moralnog stanovišta (ukratko: 'opravdano ako nema drugog lijeka'). Problem je što na društvenim mrežama imamo komentare koji su 'naklonjeni' autoru izvorne objave. Tako kod g. Bunjca imamo većinu komentara koji podržavaju njegovu opstrukciju cijepljenju. Takve objave i stotine podržavatelja definitivno stvaraju 'javno mnijenje' jer mnogo ljudi 'zaluta' do njegove objave kao pratitelj autora", objašnjava hrvatski stručnjak te dolazi do glavne teme - kako zaustaviti te lažne vijesti.
"Argumentima osporiti pogrešne navode"
"Kako se ovo može ograničiti? Sigurno ne nekom cenzurom, sve dok netko ne pretjera! Stručna i opća javnost bi trebala biti aktivnija. Neistomišljenici mogu argumentirano osporiti navode koje smatraju pogrešnima i to masovno. Tako bi i 'sljedbenici' autora koji se protive znanstvenim spoznajama vidjeli da postoje i druga mišljenja. To bi bilo naročito poželjno ako se radi o destruktivnim i opasnim objavama, kao što je npr. odgovaranje od cijepljenja", kaže Mađarić.
Smatra da se ljudi na internetu trebaju koristiti službenim izvorima kao što su stranice HZJZ-a, Ministarstva zdravstva ili Medicinskog fakulteta i da bi stručnjaci trebali biti aktivniji na društvenim mrežama kako bi se suzbilo širenje lažnih vijesti.
