Ideja koju je u svojem prijedlogu Zakona iznio bivši ministar Lovro Kuščevićeva bila je da se u saborskom čitanju zakona taj rok skrati na tri godine. Prema tom zakonu, oni zaštićeni najmoprimci koji imaju drugu nekretnine morali bi odmah izaći iz stanova, a tijekom pet godina najamnina koja sada iznosi 2,4 kune po kvadratu dostigla bi tržišnu vrijednost, a stanovi bi morali biti vraćeni pravim vlasnicima.
Novi ministar graditeljstva u Vladi HDZ-a i HNS-a ima drugačiji pogled na rješenje te problematike. Prema Štromarovu prijedlogu, rok u kojem će se riješiti problem zaštićenih najmoprimaca produljuje se na deset godina, što je potvrđeno i u Ministarstvu graditeljstva, uz napomenu kako prijedlog još nije bio ni na koordinaciji ni kod premijera Plenkovića. Iz ministarstva ističu da se ne radi samo o produljenju roka nego da će se stvari rješavati u etapama.
'Ovaj problem nije riješen 50 i više godina, primjedbe tehničke prirode na zakon imalo je Ministarstvo pravosuđa, ali i ostala ministarstva tražila su da se zakon uskladi s ostalim zakonima, tako da se nije moglo samo pustiti Kuščevićev prijedlog u proceduru. Ovo je svojevrsni kompromis između dviju strana, zaštićenih najmoprimaca i vlasnika stanova', kazali su iz Ministarstva graditeljstva za Večernji list.
Opasnost od odšteta
U Udruzi vlasništvo i posjed, koja je bila zadovoljna Kuščevićevim prijedlogom, kao i u HDZ-ovim krugovima tumače da se HNS priklanja zaštićenim najmoprimcima, navodeći da je i Srđan Gjurković, potpredsjednik HNS-a zaštićeni najmoprimac.
'Siguran sam 99,9 posto da Štromaru sugestija da mijenja Kuščevićev prijedlog zakona nije došla iz redova HDZ-a. A ako malo pogledate tko sve živi u tim stanovima, bit će vam jasno zašto HNS produljuje rok na 10 godina', komentirao je izvor iz HDZ-a nezadovoljan HNS-ovim viđenjem Zakona o najmu stanova.
Opasnost odšteta Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu prije tri godine u slučaju Statileo presudio je u korist tužitelja – vlasnika stana, a protiv RH, te naložio da se nasljedniku Sergeja Statilea isplati razlika između tržišne i zaštićene najamnine za stan od 67 kvadrata. Odšteta je iznosila oko 10.000 eura. ESLJP je naložio i da se sustavno riješi problem zaštićenih najmoprimaca.
Dubinsko rješavanje problema ili zavlačenje?
Sada Hrvatska do 31. prosinca mora informirati tijela EU u kojoj je fazi donošenje zakona kojim će se napokon početi rješavati ta problematika.
'Vlasnici stanova, iako u njima desetljećima žive zaštićeni najmoprimci, moraju plaćati pričuvu, ali i snositi troškove popravaka, recimo puknute cijevi i sl. kao i renoviranja', kazao je Josip Hrastić, tajnik Udruge vlasništvo i posjed koji napominje da je Hrvatska jedina zemlja u Europi koja nije riješila pitanje stanova u kojima su zaštićeni najmoprimci.
To su riješila čak i Srbija i Slovenija, kroz zakonske rokove od pet, odnosno godinu dana. U Hrvatskoj je ukupno 3740 takvih stanova prosječne veličine 65 kvadrata.
Ukoliko Hrvatska ne donese zakon, dolazi u opasnost da će morati plaćati odštete svim vlasnicima stanova za koje je ESLJP utvrdio da su oštećeni preniskom cijenom najma, nemogućnošću ulaska u svoj posjed, a te bi odštete mogle biti ogromne što svakako nije u unteresu Republike Hrvatske.
