Vlasnici automobila koji su oštećeni tijekom snažnog potresa koji je pogodio Zagreb, naknadu štete mogu očekivati ako imaju kasko osiguranje, javlja HRT. Osim toga, tvrdi se, većina Zagrepčana nema osiguranje od potresa iako ih se posljednjih godina poticalo na to zbog postojanja stvarne opasnosti.
Iako je zgrada u Hebrangovoj dobila zelenu naljepnicu i na prvi pogled izgleda u redu, u stanovima je šteta vidljiva, tako da će se svaki stan morati barem djelomično sanirati. Osiguranje od potresa nemaju također nemaju.
"U usporedbi s drugima nije tako strašno, međutim sve ćemo sami pokriti. Život u Zagrebu je skup i naše plaće nam ne dozvoljavaju da previše razmišljamo o takvim stvarima dapače, uvijek sigurnost stavimo na neku, tj odgodimo bih zapravo rekao", kaže za HRT Budimir Hlad.
Osiguranje kao uvjet za kredit
Među rijetkima koji su osigurali stan od potresa je obitelj Šloger koja živi u dvorišnoj zgradi pri dnu Gundulićeve. Osiguranje je bilo uvjet za kredit, a Branko Šloger je nastavio uplaćivati tu policu i nakon otplate kredita. Najveću štetu na krovu napravio je urušeni dimnjak koji su već sanirali.
"Godišnja rata za osiguranje ovakvog stana od 108 kvadrata je oko tisuću sto kuna. To zbilja nije pretjerana stavka za osiguranje koje ako se ne daj Bog, kao što se dogodilo, podmirit će, ja vjerujem da će osiguranje podmiriti ono sve što je dogovoreno po ugovoru", kaže Branko.
Kako do naknade štete?
Osiguravatelji napominju da se šteta treba prijaviti internetom i da nema potrebe žuriti. "Svi građani i tvrtke koji imaju ugovorene police osiguranja s pokrivenim rizikom potresa ostvarit će naknadu štete sukladno ugovoru o osiguranju koji imaju zaključene sa svojim društvom za osiguranje", rekao je Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje.
Oni koji su pretrpjeli oštećenja objekta veća od 60%, a nemaju osiguranje, mogu zatražiti pomoć grada u iznosu od najviše 5%, no u izradi je novi prijedlog zakona. "Ja očekujem da će biti sredstava, bit će više izvora, od EU, napravit ćemo konferenciju, imamo posebni fond, država će dati dio, Grad svoj dio, ali najprije moramo vidjeti koliko nam treba novaca, a trebat će nam puno novaca", kaže ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar.
