Na stranici Koronavirus.hr objedinjene su revidirane preporuke o prioritetima za testiranje na SARS-CoV-2, postupanju s kontaktima, završetku izolacije i samoizolacije...
Radi smanjenja širenja infekcije cilj je sve bliske kontakte oboljeloga staviti ih pod zdravstveni nadzor u karanteni/samoizolaciji. Bliske kontakte nije potrebno testirati niti na početku niti tijekom karantene/samoizolacije osim ako ne razviju simptome bolesti. Bliski kontakti podliježu zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji u trajanju od 14 dana od zadnjeg bliskog kontakta sa zaraznom osobom.
Iznimke u testiranju
Iznimno, na početku karantene/samoizolacije, treba testirati bliske kontakte oboljelih od COVID-19 ako su identificirani kao bliski kontakti tri ili više dana od izlaganja bolesniku i u međuvremenu ostvarivali kontakt s vulnerabilnim skupinama.
Po završetku 14-dnevne karantene, nije potrebno testirati osobe ako ne razviju simptome osim ako su zdravstveni radnici i osoblje u Domovima u sustavu socijalne skrbi. Ako osobe u karanteni/samoizolaciji razviju simptome bolesti kompatibilne s COVID-19, treba ih testirati na SARS-CoV-2 i ako su pozitivni, postupati dalje kao s novooboljelom osobom, tj. prema uputama u točki 3.
Bliski kontakt se u svrhu zdravstvenog nadzora u karanteni/samoizolaciji definira kao: dijeljenje kućanstva s bolesnikom, izravan tjelesni kontakt s oboljelim od COVID-19 (npr. rukovanje), nezaštićen izravan kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od COVID-19 (dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu), kontakt licem u lice s COVID-19 bolesnikom na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta, boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi itd.) s COVID-19 bolesnikom na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta, zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od COVID-19 ili laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne opreme (OZO) ili ako je došlo do propusta u korištenju OZO, kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza, ili sa strane; suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontaktima se mogu smatrati putnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova).
Tko ima prioritet kada je u pitanju testiranje?
Prioritetne skupine za testiranje su sve simptomatske osobe sa postavljenom sumnjom na COVID-19, a posebice su prioritetni: simptomatske osobe koje zbog svojih osobina, prvenstveno zanimanja, imaju visok potencijal širenja bolesti na osjetljive skupine, zdravstveni djelatnici i hospitalizirani bolesnici, sa znakovima i simptoma akutne respiratorne infekcije, štićenici i djelatnici domova za starije i nemoćne te ostalih ustanova socijalne skrbi. Isto tako simptomatske osobe koje zbog svojih osobina imaju visok potencijal zaražavanja velikog broj ljudi s rizikom brzog širenja infekcije i stvaranja klastera, zatvorenici i djelatnici u zatvoru, izbjeglice i tražitelji azila, beskućnici, pripadnici etničkih/kulturoloških skupina čiji način života pogoduje prijenosu bolesti kapljičnim putem i direktnim kontaktom i sl., simptomatske osobe s povećanim rizikom teškog oblika bolesti i komplikacija: osobe u dobi od 65 godina i više, osobe s kroničnim bolestima (dijabetes mellitus, kardiovaskularne bolesti, kronične plućne bolesti, imuno-kompromitirana stanja, kronična bubrežna bolest).
Zdravstveni i drugi djelatnici s povećanim rizikom širenja infekcije među vulnerabilnim skupinama, sa potvrđenom bolesti COVID-19/SARS-CoV-2 u svrhu potvrde njihovog izlječenja i mogućnosti povratka na radno mjesto, osobe koje se jave u zdravstveni sustav zbog nekog drugog hitnog stanja, a istovremeno imaju neke od simptoma kompatibilnih sa COVID-19, osobu u koje se postavi indikacija za testiranje na COVID-19 treba staviti u izolaciju do pristizanja nalaza. U slučaju pozitivnog nalaza, osoba ostaje u izolaciji sve do izlječenja.
Epidemiološke indikacije (testiranje asimptomatskih osoba)
a) Djelatnici zdravstvenih i odgojno-obrazovnih ustanova prije povratka na posao nakon višednevne odsutnosti zbog korištenja godišnjeg odmora ili zbog drugog razloga, nakon povratka iz inozemstva odnosno područja s povećanom incidencijom COVID-19 ili drugih epidemioloških rizika u anamnezi. Djelatnike zdravstvenih ustanova po povratku s godišnjih odmora ili duljeg izbivanja (npr. produženi vikend, slobodni dani) voditelj radne jedinice treba pitati:
- Jesu li tijekom odmora unazad 14 dana imali simptome kompatibilne s COVID-19;
- Jesu li tijekom odmora unazad 14 dana bili u bliskom kontaktu s osobom koja boluje od COVID-19
- Jesu li unazad 14 dana boravili u poručju s proširenom lokalnom transmisijom COVID-19 ili u županiji u kojoj je incidencija unazad tjedan dana viša od prosječne tjedne incidencije u Hrvatskoj;
- Jesu li tijekom odmora unazad 14 dana boravili u zatvorenom prostoru u većoj skupini ljudi, bez pridržavanja mjera za sprječavanje širenja kapljičnih infekcija (maska, fizička distanca, higijena ruku), npr. karmine, svatovi, krstitke, krizma, noćni klub, boravak u hostelu, godišnjica mature i slično). Ako je odgovor na bilo koje od ovih pitanja pozitivan, indicirano je testirati djelatnika na COVID-2.
b) Djelatnici domova za starije i nemoćne prije povratka na posao nakon višednevne odsutnosti (dulje od pet dana). c) Djelatnici zdravstvenih ustanova i domova za starije i nemoćne nakon karantene ili izolacije. d) Osobe koje se jave u zdravstveni sustav zbog drugog osnovnog medicinskog stanja/dijagnoze, a unatrag 14 dana došli su sa područja povećane incidencije COVID-19. e) Prijem novih korisnika u domove za starije i nemoćne te ostale ustanove socijalne skrbi. f) Premještaj korisnika iz bolnice u domove za starije i nemoćne odnosno u zdravstvene ustanove za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb. g) Bliski kontakti osoba oboljelih od COVID-19 u sklopu epidemiološke obrade kao protuepidemijska mjera. h) Bolesnici u kojih se planira hospitalizacija ili provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka koji generiraju aerosol.
Kriteriji za završetak izolacije bolesnika s COVID-19
Ove preporuke temelje se na postojećim spoznajama o trajanju zaraznosti osoba sa SARS-CoV-2 infekcijom¹ i podložne su promjeni. Podaci za donošenje odluke o prekidu izolacije su vrijeme pojave prvih simptoma i znakova bolesti i njihovo trajanje odnosno vrijeme dobivanja prvog pozitivnog RT-PCR nalaza na SARS-CoV-2, ovisno o tome radi li se o simptomatskoj ili asimptomatskoj infekciji SARS-CoV-2.
Završetak izolacije simptomatskog bolesnika s COVID-19 preporuča se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji: prošlo je najmanje 14 dana od prvog dana bolesti, najmanje 3 uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika, značajno poboljšanje respiratornih² i drugih simptoma COVID-19.
Za asimptomatske slučajeve COVID-19 završetak izolacije preporuča se 14 dana nakon prvog pozitivnog testa na SARS-CoV-2, uz uvjet da tijekom tog razdoblja nisu razvili nikakve simptome bolesti. U slučaju razvoja simptoma, koriste se kriteriji za simptomatske bolesnike, pri čemu je referentna točka datum pojave simptoma.
Kod djelatnika u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije osobe te drugim ustanovama s povećanim rizikom unosa i brzog širenja virusa među osjetljivom populacijom uz ove kliničke kriterije indicirano je i kontrolno laboratorijsko testiranje prije povratka na radno mjesto, pri čemu treba biti zadovoljen sljedeći laboratorijski kriterij: 2 negativna RT-PCR nalaza brisa nazofarinksa u razmaku od najmanje 24 sata, pri čemu prvi kontrolni bris treba uzeti najmanje 72 sata nakon povlačenja simptoma i znakova bolesti i najmanje 14 dana od početka simptoma odnosno od prvog pozitivnog nalaza kod asimptomatskog bolesnika.
Kontrolno testiranje nadležni liječnik može indicirati sukladno kliničkoj procjeni i kod drugih pacijenata, kao što su imunokompromitirane osobe (veći rizik prolongiranog vironoštva) ili bolesnici sa dužim trajanjem simptoma bolesti.
Prema njima osobe zaražene sa SARS-CoV-2 najzaraznije su dan-dva prije pojave simptoma i u prvim danima bolesti, pri čemu se većina sekundarnih slučajeva zarazi u kontaktu s prvooboljelom osobom unutar prvih pet dana od pojave simptoma. Do sada još nije uspješno izoliran vijabilan virus iz uzoraka gornjih dišnih puteva nakon drugog tjedna bolesti, unatoč pozitivnom PCR nalazu. Molekularna PCR metoda detektira virusnu nukleinsku kiselinu koja ne korelira uvijek s prisutnošću vijabilnog virusa u organizmu. Određeni simptomi poput kašlja i anosmije mogu trajati tjednima nakon što bolesnik prestane biti zarazan za okolinu.
Zaposlenici bez simptoma
Osobe koje tijekom razdoblja samoizolacije od 14 dana ne razviju niti jedan simptom kompatibilan s COVID-19 (npr. povišena tjelesna temperatura, kašalj, nedostatak zraka/kratak dah, nagli gubitak mirisa, okusa ili promjena okusa) mogu se vratiti na svoje radno mjesto bez provedbe testiranja. Drugačije pravilo primjenjuje se za zdravstvene radnike i osoblje Domova u sustavu socijalne skrbi.
Zdravstveni radnici koji su upućeni u samoizolaciju kao bliski kontakti oboljelih, a koji tijekom samoizolacije nisu razvili niti jedan simptom COVID-19 bolesti (asimptomatski tijekom samoizolacije), na svoje radno mjesto mogu se vratiti nakon provedenog testiranja 14.-tog dana samoizolacije i zaprimanja negativnog rezultata testiranja.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
