ŠTO DONOSI NOVI ZAKON: /

Moći ćete nakon 65. godine u mirovinu, a još ćete dobiti i otpremninu; Poslodavci bijesni: 'To nema logike!'

Image

Dovoljno je da radnik koji ima 65 godina i uvjete za mirovinu samo izrazi želju da bi radio i, ako ga poslodavac ne želi, mora dobiti otpremninu.

25.9.2019.
8:36
VOYO logo

Vlada je pod pritiskom u hitnu proceduru pustila cijeli paket zakona kojim se regulira odlazak u mirovinu sa 65 godina, ali ključna razlika je da su ostavili i odredbu da onaj tko želi, može raditi i do 68. godine. Dosad je za rad iznad 65. godine bio potreban konsenzus radnika i njegova poslodavca. Ako se ne mogu dogovoriti, radnik bi otišao u svoju mirovinu, a poslodavac zaposlio nekog mlađeg, piše 24sata.

Ali izmjenama Zakona o radu koje je sad predložilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a koje vodi ministar Josip Aladrović, moć pregovaranja o radu nakon 65. godine prelazi u ruke radnika. I to tako da bi nakon 65. godine mogli otići u svoju redovnu mirovinu, a još će dobiti i otpremninu. Ako ostanu raditi do 68. godine, mogu u ekstremnom slučaju provesti i većinu od te tri godine na bolovanju. Sve bi trebao platiti poslodavac, a država neće imati nikakav trošak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poslodavci su ogorčeni takvom odredbom, a sindikati kažu da su poslodavci dosad tjerali radnike na njihovu štetu u prijevremenu mirovinu, pa će sad biti ispravljena nepravda. No svakako da u ovom trenutku radnik sa 65 godina života i 15 godina staža ide u mirovinu bez ikakve otpremnine. A ako ostanu zakonske izmjene koje je predložila Vlada, trebao bi dobiti dodatni novac.

Problem nastaje ako poslodavac ne želi radnika nakon 65. godine

Kako je do toga došlo? Vlada je po novom propisala da se u mirovinu ide sa 65 godina, ali u tim godinama radniku ne prestaje odmah vrijediti i ugovor o radu, kao dosad. Ako radnik želi, može ostati raditi do 68. godine. Ako i poslodavac treba radnika, sve je u redu. Ali ako poslodavac ne želi radnika, onda tu nastaje problem za poslodavca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"I danas je radnik mogao ostati do 67. godine, ali samo ako je takav dogovor poslodavca i radnika. Ugovor je prestajao u 65. godini. Sad odlučuje samo radnik, a ugovor o radu automatizmom se prekida tek sa 68 godina života radnika. To znači da, ako poslodavac želi da radnik ode sa 65 godina, mora raskinuti ugovor, a to podrazumijeva otpremnine i sve druge troškove koji bi mogli nastati. Jer radnik ne mora prihvatiti otpremninu koja je predložena, a tada su mogući i sudski postupci", upozorava Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Dakle, potpuno pojednostavljeno - dovoljno je da radnik koji ima 65 godina i uvjete za mirovinu samo izrazi želju da bi radio i, ako ga poslodavac ne želi, mora dobiti otpremninu. Ali ni tu nije kraj nelogičnostima u ovom paketu zakona, upozorava Majetić.

Ako je radnik na bolovanju, prva 42 dana su na trošak poslodavca. A nakon toga trošak preuzima država. Ali nakon 65. godine država više ne plaća niti dan bolovanja nego je sve na trošak poslodavca. Ako se već to mijenja i dopušta rad do 68. godine, onda bi trebalo izmijeniti i zakon tako da država sudjeluje u tim troškovima, smatraju poslodavci.

"Inače vam se zaista može dogoditi da netko bude na dugotrajnom bolovanju jer mu je to isplativije nego da prima mirovinu, a sve snosi poslodavac", zaključuje Majetić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sever: Poslodavci bezrazložno paničare

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da mu nije jasan stav poslodavaca i njihova pobuna protiv predloženih izmjena. Pogotovo jer su oni sami zagovarali rad do 67. godine, ali je i čitav niz njih, kaže, tjerao radnike u prijevremene mirovine jer im više nisu trebali.

"I sad su poslodavci nudili otpremnine da radnici iznad 60. odu u mirovinu. Time su oni trajno imali niža primanja u mirovini. A onda su ih poslodavci uzimali na pola radnog vremena sa znatno manjim pravima radnika. Oni bi zadržali radnika kad im se svidi, a ne kad ne bi", kazao je Sever za 24sata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Kad je dulji rad u potpunosti išao na teret radnika, onda su na to gledali blagonaklono, sad kad i oni trebaju sudjelovati, onda nisu za njega. Poslodavci bi trebali, po meni, uz otpremnine uplaćivati i u posebni fond iz kojeg bi se onda kompenzirala radniku kojeg su otjerali u mirovinu trajno umanjena primanja", kaže Sever. Što se tiče bolovanja, sindikalac također kaže da poslodavci bezrazložno paničare jer je ministar Josip Aladrović obećao izmijeniti i taj zakon.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo