Opći desetogodišnji obvezni odgoj i obrazovanje trebali bi se provoditi u osam razreda osnovne škole te u prva dva razreda svih srednjih škola (gimnazija te umjetničkih i strukovnih), s time da obveznom općem obrazovanju bude u prvom razredu posvećeno 60 posto vremena, a u drugome 40 posto vremena, navodi se u smjernicama za Strategiju obrazovanja koju bi Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta trebalo donijeti do kraja godine.
Ideja je još u povojima, ističe koautor smjernica akademik Zvonko Kustić. Cilj je da svako dijete stekne kompetencije koje se smatraju neophodnim za izlazak na sve zahtjevnije tržište rada, kao i za cjeloživotno učenje, što uključuje jezične kompetencije, digitalne, zatim "učiti kako učiti", socijalnu i građansku te kompetenciju inicijativnosti i poduzetnosti.
"Učenici moraju steći spoznaje o nacionalnom, svjetskom i europskom kulturnom naslijeđu. Nužno je razumjeti i usvojiti kulturalnu i jezičnu različitost u Europi i drugim područjima svijeta, potrebu njezina očuvanja i važnost estetskih faktora u svakodnevnom životu", navodi se u planu Strategije.
"Ali to su, zasad, idealističke postavke koje moramo razraditi. Ne znamo koliko će vremena i novca zahtijevati. Postoji i ideja da se predškolsko obrazovanje institucionalizira kako bi i privatni vrtići morali udovoljavati standardima, ali i ideja da na zadnjim godinama srednje škole učenici pohađaju predmete sa studija. Birali bi ih s fakulteta koji ih zanimaju. Tako bi se upoznali s fakultetom, a nakon upisa bi im se omogućilo da im se ti ispiti priznaju", kaže Kustić, naglašavajući ponovno da svim tim idejama treba razrada.
Mehanički pokušaj zadržavanja izgubljenih srednjoškolaca
Član našeg Stručnog timaZlatko Šešelj smatra da je ovo mehanički pokušaj države da "spriječi odlazak učenika iz srednje škole u nepoznatom pravcu".
"Srednje škole gube između 5 i 10 posto učenika, a ne znamo kamo oni idu. Ispadaju iz sustava dijelom zbog kompliciranog programa, ali i obitelji, zdravlja", navodi Šešelj.
No, ideja o stjecanju prvih kompetencija pri završetku obvezne škole za njega je puno povoljnija od Primorčeve o obveznom srednjem školstvu, zato što postoji jedan mali dio ljudi koji ne može svladati niti jedan srednjoškolski program.
SDP spretniji
"A tu je SDP spretniji, jer ne bi silili dijete da sjedi u klupi dodatne dvije godine, nego da završi najnižu spremu. Najjednostavnije rečeno – da bude nešto, a ne ništa", kaže Šešelj dodajući da bi na ovaj način svatko bio obvezan maksimalno se truditi u razvoju svojih potencijala do razine vlastitih sklonosti, mogućnosti i želja.
Smatra da bi država morala razmisliti o tome da i ona bude obvezna pratiti svako dijete kojemu propiše obveznu školu, a ne samo da obveza bude na roditeljima. Isto tako, trebala bi financijski pratiti one koji imaju uspjeh i želju za daljnjim obrazovanjem, sve do doktorata.
Proći će još puno vode ispod Savskog mosta...
U podlozi za Strategiju navodi se i da će se uvoditi i nove metode poučavanja "koje treba provoditi i istražiti u ograničenim sredinama, i to sustavno i vrlo oprezno".
A ističu da je potreban čitav niz predradnji prije uvođenja obveze deset razreda, koji bi efektivno značili devet razreda osnovne: pripremiti predmete, nastavne planove, udžbenike, programe osposobljavanja učitelja, nastavnika i ravnatelja, uklapanje u sadašnji program...
Stoga će biti i vremena da deveti i deseti razred poprime konačni oblik.
Ukoliko imate pitanja vezana za rad Vlade, pojedine poteze ili njihov izostanak, a tiču se područja koja smo predstavili, pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
