Naime, radikalizirani građani Europske unije koji putuju u Siriju i Irak kako bi se borili, sve su veća prijetnja: većinu terorističkih napada u Europi organizirali su upravo domaći teroristi, a neki od kojih su upravo bivši strani borci. Europski parlament sada je usvojio tekst direktive što je napisana još nakon napada u Parizu 2015. godine. Među ostalim, u odredbama se predlaže kažnjavanje pripremnih aktivnosti kao što su putovanja s ciljem organizacije terorističkih napada.
Povratak stranih boraca
Iz Europskog parlamenta se doznaje da se prema procjenama, pet tisuća Europljana uključilo u rat u Siriji i Iraku kako bi se borili na strani terorističkih organizacija. Većina ih je iz Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Belgije.
Prema izvješćima, prosječno se vrati oko 20-30 posto boraca, ali u slučaju konačnog poraza tzv. Islamske države narednih mjeseci, broj bi se mogao naglo povećati, upozorio je nedavno Europol. Već sada je broj terorista - pojedinaca, koji pripremaju terorističke napade bez pomoći ili ne pripadajući niti jednoj organizaciji, sve veći, a policiji ih je sve teže pratiti.
Ravnoteža između sigurnosti i temeljnih prava
'Postigli smo dobru ravnotežu između sigurnosti i strogog provođenja temeljnih prava zato što nema smisla imati sigurnost bez prava', objasnila je tijekom rasprave zastupnica Monika Hohlmeier (EPP, Njemačka). Za novu direktivu glasovalo je 498 zastupnika, dok ih je 114 bilo protiv, a 29 suzdržanih.
U idućih godinu i pol dana sve zemlje članice EU moraju u svoje nacionalne zakone implementirati odredbe kojima se kriminaliziraju pripremne aktivnosti kao što su putovanja u svrhu pripreme terorističkih napada. To se posebno odnosi na putovanja u Siriju kamo pojedinici putuju ne bi li se borili na strani ISIL-a ili u druge države članice s planom da izvedu teroristički napad. Kažnjavat će se i izvršavanje ili odlaženje na edukaciju ili trening, bilo da se radi o odlasku u kampove ili edukaciju putem interneta, financiranje aktivnosti koje doprinose terorizmu, te veličanje terorizma, u što spada i dijeljenjem sadržaja na društvenim mrežama.
Iako Hrvatska u svom Kaznenom zakonu već ima predvođeno sankcioniranje većine ovih kaznenih djela što se mogu povezati s terorizmom, provođenje zakona bit će pod lupom Europske komisije nakon što direktiva stupi na snagu.
