S približavanjem kalendarskog početka ljeta, bliži nam se i prvi ovosezonski toplinski val. Već u drugoj polovici ovoga tjedna temperature zraka ići će i do 35 stupnjeva Celzijevih.
"Očekuje se naravno i porast noćnih, odnosno jutarnjih vrijednosti temperature uslijed dolaska zamjetno toplije zračne mase nad naše krajeve. Vruće se biti i početkom idućeg tjedna, no vrlo vjerojatno uz ipak nešto malo niže vrijednosti najviše dnevne temperature zraka", kazala je za Jutarnji list meteorologinja dr. Tanja Renko iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Ljeto počinje na sličan način kao i 2019. godine
Mnoge je ovogodišnji iznimno kišovit i prohladan svibanj podsjetio na vremenske prilike iz 2019. godine. I tada je nakon kišovitog i prohladnog svibnja došao lipanj s dva toplinska vala. Taj je lipanj 2019. na mnogim mjernim postajama u Hrvatskoj zabilježen kao drugi najtopliji od početka mjerenja temperatura. Rekord zasad drži lipanj 2003. godine.
Klimatologinja Lidija Srnec kaže da nije neuobičajeno da se prvi toplinski val dogodi već u lipnju.
"Štoviše, uz klimatske promjene kojima svjedočimo, moguće je i dešava se, da se toplinski val javi mjestimice i ranije i traje dulje. Upravo su češći i intenzivniji toplinski valovi jedan od neospornih potvrda globalnog zatopljenja", kazala je Srnec za Jutarnji list.
Toplinski val 2003. odnio 70.000 života u Europi
No, prvi sezonski toplinski val na ovim je područjima moguć i prije lipnja, Spomenute 2003. godine zabilježen je već koncem svibnja, a te je godine slijedila i serija toplinskih valova u lipnju, srpnju i kolovozu uzrokujući smrt čak 70.000 ljudi diljem Europe.
Kriteriji za toplinski val koji može djelovati na zdravlje razlikuju se od regije do regije u Hrvatskoj, ističe Tanja Renko iz DHMZ-a.
"Pritom uvjeti mogu biti zadovoljeni ili zbog toplih i vrlo toplih noći ili zbog dnevne vrućine. U ovom trenutku teško je s potpunom sigurnošću procijeniti hoće li ti pragovi biti premašeni, odnosno hoće li uvjeti biti zadovoljeni, no vjerojatnost za pojavu barem umjerene opasnosti od toplinskog vala koji može djelovati na zdravlje u dijelovima zemlje je velika", dodala je.
Treba razlikovati toplinski val od toplinskog udara
Klimtologinja Srnec napominje kako jedna od najčešćih definicija toplinskog vala podrazumijeva trajanje od barem šest uzastopnih dana s maksimalnom temperaturom većom od srednje maksimalne temperature višegodišnjeg razdoblja za taj dan uvećane još za pet Celzijevih stupnjeva. S druge strane, kaže, toplinski udar je posljedica visokih temperatura na ljudski organizam i njegovo je porijeklo medicinsko.
"Prilikom izlaganja visokim temperaturama ljudsko se tijelo počinje znojiti i na taj se način pokušava ohladiti. Ako je zrak jako zagrijan, a uz to i vlažan, organizam se teže hladi, može doći do poteškoća u funkcioniranju krvožilnog sustava, raznih neurovegetativnih smetnji, toplinskog udara", pojasnila je.
Prilikom toplinskog vala valja izbjegavati boravak na suncu od 10 do 17 sati, a to se posebno odnosi na djecu, trudnice, starije osobe i osobe narušenog zdravlja. Preporučuje se redoviti unos tekućine, ali ne i alkohola te pića s mnogo kofeina i šećera. Valja izbjegavati i tešku te jako začinjenu hranu.
