Virusni imunolog Stipan Jonjić u "Novom danu" N1 televizije je rekao je da je trenutni val pandemije koronavirusa predvidiv te da se vidjelo odmah u početku da se virus širi ekstremno brzo, ali da je nešto manje patogen. "Bez obzira što je taj virus manje patogen, svjedoci smo povišenog mortaliteta. Ljudi umiru svakodnebno, bolnički je sustav preopterećen. Stvari idu kako idu. Taj val će proći, kao što su prošli i drugi”, dodao je.
Upozorio je da omikron nije nimalo bezopasan, iako je nešto manje patogen. "Aali mi ništa ne znamo ili znamo vrlo malo o tome kakve su njegove kasnije manifestacije. Famozni postcovid je vrlo opasan”, kaže Jonjić koji smatra da se svijet uskoro mora naučiti nositi s ovim virusom na duge staze.
Što će biti u budućnosti?
Istaknuo je da na duge staze nije lako predvidjeti što će se dogoditi. "Jedno je neka vrsta smirivanja, to da će virus postati endemičan, ali to se zlorabi, mi smo daleko od pojma endemije. Sam virus je drugačiji, neka to stručnjaci govore hoćemo li upasti endemiju. Hoćemo li imati još jedan val ne znam, ali ćemo na ljeto imati puno bolju situaciju. Što će biti dalje, ne znam.
Moguće da ćemo na jesen opet imati novi val, ali mislim da nećemo više nikad doći u ovakvu situaciju jer svijet se mora naučiti nositi s tim. Najgore je što polako gubimo empatiju za to što veliki broj ljudi umire, a to nije dobro za zdravlje društva”, tvrdi Jonjić.
Bolest je opasna
Jonjić je rekao da “nitko nije rekao da je ova bolest bezopasna, nitko ozbiljan”, odgovarajući na pitanje zašto toliko ljudi umire,
“Ovo je vrlo opasna bolest, pogotovo za neke skupine. Starije koji imaju oslabljen imuni sustav, itd. Mi ne znamo tko od nas ima određene imunološke slabosti koje ga čine podložnijim ovom virusu. Mi ne znamo mehanizam te oslabljene patogenosti. Mi znamo da se on zadržava u nekim dijelovima našeg dišnog sustava, ali kad se on spusti dublje u organizam, to je ista bolest kakva je bila i na početku. Problem je što se stvara dojam da je ovo bezopasan virus i na to su stručnjaci i upozoravali.
Mi cijelo vrijeme zaboravljamo činjenicu da je jako puno ljudi cijepljeno i puno ih je preboljelo. Situacija u kojoj bi uspoređivali patogenezu prije godinu dana i sada je bitno drugčija. Sasvim je jasno da je svijetu dosta i da se treba naučiti s tim živjeti”, naglasio je Jonjić.
Koja je budućnost cjepiva?
Jedno od objašnjenja zašto imamo povećanu smrtnost vidi i u tome što imamo mali broj novocijepljenih.
"Sad je ključno pitanje trebamo li se i hoćemo se dalje cijepiti. Mislim da ovo cjepivo, makar ne štiti od infekcije, štiti od težih oblika bolesti. Sad smo došli do pitanja budućnosti cjepiva. Znate, moguće je napraviti cjepivo koje će štititi od ovog virusa u smislu u kojemu štiti i ono protiv nekih drugih respiratornih bolesti. Međutim, kod ovog virusa to nije lako napraviti. Sad je omikron, definitivno je moguće napraviti odlično cjepivo koje će štititi od omikrona, ali kad se ono napravi, doći će neka nova varijata. Teško je napraviti cjepivo koje bi univerzalno štitilo od infekcije jer virus mutira. Znanosti je sve moguće, ali univerzalno cjepivo je vrlo teško napraviti jer se virus mijenja.
Vjerujem da nam treba cjepivo koje će biti sveobuhvatnije tako da izazove neku širu paletu staničnog odgovora i ono bi nas moralo štititi od bilo kakvih težih oblika bolesti izazvanih ovim virusom. To je sad moja spekulacija, ali sigurno će se takvo nešto uskoro dogoditi”, zaključuje Jonjić.
