Hrvatska je u svibnju bila među pet zemalja Europske unije s najvećim rastom stope nezaposlenosti u odnosu na prethodni mjesec, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata, odražavajući ekonomske posljedice pandemije koronavirusa.
Mnoge europske zemlje nastoje u vrijeme pandemije spriječiti gubitak radnih mjesta mjerama poput isplate naknada za radnike poslane na odmor i one koji rade skraćeno.
Situacija bez presedana
U svibnju su vlade istodobno počele ublažavati mjere suzbijanja pandemije pa su mnoge kompanije ponovo pokrenule poslovanje i počele zapošljavati, iako su zbog slabe potražnje uglavnom fokusirane na realizaciju starih poslova, prema izvješću londonske tvrtke Markit. Ublažavanje mjera blokade odrazilo se i na najnovijim procjenama europskog statističkog ureda o nezaposlenosti u EU-u i eurozoni u svibnju.
Eurostat naglašava da je pandemija covida-19 na tržištu rada proizvela situaciju bez presedana, koju planira u budućim izvješćima prikazati dodatnim pokazateljima, uključujući zapošljavanje, podzaposlenost i potencijalne dodatne sudionike u radnoj snazi.
Nezaposlenost u Uniji - 6,7 posto
U danas objavljenom izvješću procjenjuju da je na razini Europske unije sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) u svibnju iznosila 6,7 posto, što znači da se izjednačila s razinom iz svibnja prošle godine. U travnju je iznosila 6,6 posto. I u eurozoni je stopa nezaposlenosti u svibnju porasla za 0,1 postotni bod u odnosu na travanj, dosegnuvši 7,4 posto, izračunali su u Europskom statističkom uredu. U odnosu na prošlogodišnji svibanj manja je za 0,2 postotna boda, pokazuje izvješće.
Ukupno je u svibnju bez posla u Europskoj uniji bilo 14,366 milijuna građana, od čega njih 12,146 milijuna u eurozoni. U odnosu na travanj njihov je broj u Uniji porastao za 253 tisuće, a u eurozoni za 159 tisuća.
Najveća nezaposlenost u Španjolskoj
U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u svibnju iznosila 8,9 posto i bila je viša za 0,8 postotnih bodova nego u travnju. Bez posla su prema Eurostatovim podacima bile ukupno 164 tisuće građana Hrvatske, čime je njihov broj porastao za 16 tisuća u odnosu na travanj. U odnosu na prošlogodišnji svibanj veći je za 44 tisuće.
Hrvatska se tako u izvješću Eurostata svrstala u skupinu pet zemalja EU-a s najvećim rastom stope nezaposlenosti u odnosu na travanj. Isti rast stope, za 0,8 postotnih bodova, bilježile su i Litva i Latvija. Najviše je poskočila stopa nezaposlenosti na Cipru, za 1,3 postotna boda, te u Italiji, za 1,2 postotna boda. Najvišu stopu nezaposlenosti bilježila je u svibnju prema Eurostatovom izvješću Španjolska, od 14,5 posto. Slijedi Cipar s 10,2 posto. Najniža je pak bila u Češkoj gdje je iznosila 2,4 posto. Slijede Poljska s 3,0 posto, Nizozemska s 3,6 i Njemačka s 3,9 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Estoniju, Grčku i Mađarsku.
Velik rast nezaposlenosti među mladima
Stopa nezaposlenosti među mladima porasla je u svibnju u EU-u na 15,7 posto, s 15,4 posto u travnju. U odnosu na prošlogodišnji svibanj veća je za 0,6 postotnih bodova. U eurozoni je stopa nezaposlenosti građana do 25 godina u svibnju iznosila 16,0 posto i bila je također za 0,3 postotna boda viša nego u travnju i u svibnju prošle godine. Bez posla je u svibnju u Uniji bilo ukupno 2,815 milijuna građana u dobi do 25 godina, od čega njih 2,267 milijuna u eurozoni. U odnosu na prošlogodišnji svibanj njihov je broj porastao za 64 tisuće u Europskoj uniji te za 42 tisuće u eurozoni.
Daleko najveću nezaposlenost među mladima bilježila je prema raspoloživim podacima Eurostata Španjolska gdje je bez posla u svibnju bila trećina građana u dobi do 25 godina. Izdvajaju se i Luksemburg, Švedska i Italija gdje je bez posla bila gotovo četvrtina mladih, te Francuska s nezaposlenom petinom građana do 25 godina. Najnižu je stopu nezaposlenosti među mladima bilježila Njemačka, od 5,4 posto.
Hrvatska nije obavezna dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih. Eurostat je danas podigao procjenu o stopi nezaposlenosti mladih u prvom tromjesečju, za 0,2 postotna boda, na 16,4 posto. Potvrđena je procjena o 24 tisuće nezaposlenih mladih.
