Prema podacima Svjetske banke, obitelji se smanjuju, a rast stanovništva se u većini zemalja usporava u posljednjih nekoliko desetljeća. Demografi upozoravaju da je to važno zbog potencijalnog nedostatka radne snage, opterećenih sustava skrbi o starijim osobama i usporenog gospodarskog rasta, koji bi mogli bi uslijediti ako stope nataliteta dugoročno ostanu ispod stopa izmjene, piše Axios.
Populacije se sporo mijenjaju, ljudi žive dulje, a mnoge bogate zemlje još uvijek privlače mnogo imigranata. Unatoč činjenici da su stope nataliteta u gotovo polovici zemalja na svijetu ispod razine potrebne za izmjenu sadašnjih generacija, većina tih populacija i dalje raste.
Hrvatska među najgorima
Čak i s desetljećima politike jednog djeteta i malom imigracijom, kinesko stanovništvo još uvijek uspijeva rasti. Očekuje se da će se to završiti 2026. godine, prema predviđanjima američkog Ureda za cenzuse. No, prema podacima iz 2017. Mađarska, Italija, Portugal, Japan, Ukrajina i 17 drugih zemalja već bilježe pad stanovništva. Tu se ubraja i Hrvatska, koja je, prema grafikonu Svjetske banke, među najgorima po natalitetu (stopa od 1,4) te je uz Litvu najgora prema stopi rasta (-1,2 posto).
"Niska stopa nataliteta bila je važan čimbenik u određivanju stanja europskog gospodarstva", izjavio je Richard Cincotta, direktor Globalnog političkog demografskog programa u Stimson Centru.
Demografija i migracije
Japan se bori s kritičnim nedostatkom radne snage, što državu prisiljava da prihvati više stranih radnika. Vlade u Japanu, Njemačkoj, Singapuru i drugim zemljama uvele su demografske politike koje potiču rađanje djece.
No, imigracije bi mogle postati sve važnije za popunjavanje stanovništva niskog fertiliteta i održavanje rasta BDP-a. Imigranti bi mogli doći iz zemalja, napose afričkih, s rastućom populacijom. Mnogo toga će ovisiti o spremnosti vlada i zajednica da u svoje radne snage i društva prihvate veći broj stranaca.
Tehnološki uzroci
S druge strane, s novim tehnologijama, "budućim gospodarstvima vjerojatno neće više trebati onoliko radnika kao prije", kazao je Cincotta.
"Manje radne snage mogla bi dovesti do viših plaća", kazao je predsjednik Global Aging Instituta Richard Jackson.
Briga zbog prenapučenosti
No, to znači da bi i porezi vjerojatno porasli kako bi pomogli pokriti troškove skrbi za već umirovljene generacije koje žive dulje no ikad. Neke starije populacije s visokokvalificiranom radnom snagom, poput Južne Koreje ili Njemačke, zasad to dobro rade.
Neposredno prije nego što su stope nataliteta pale u '70-ima, došlo je do širenja zabrinutosti zbog prenapučenosti. Demografski pomaci su spori, a silazni trend koji je trenutno aktualan mogao bi se i preokrenuti, ali "sa svakom godinom koja prolazi i s novim podacima koji ne pokazuju porast, ili čak pad, kao što smo vidjeli ove godine, osnovni pomak se čini vjerojatnijim", zaključio je Jackson.
