U jeku energetske krize riječka rafinerija, jedino takvo preostalo postrojenje u Hrvatskoj, i službeno je prestala s radom. Iz INE ponavljaju da će obustava trajati do početka travnja iduće godine i da je razlog unaprijed planirana modernizacija vrijedna 4 milijarde kuna. Predsjednik Uprave INE Peter Ratatić poslijepodne je to nazvao najvećim ulaganjem u povijesti riječke rafinerije nakon čega će rafinerija, uvjerava, još desetljećima raditi. Odbacuje tako kritike da će riječka rafinerija doživjeti sudbinu one sisačke koja je trajno zatvorila vrata.
Kako sad ovisimo samo o uvozu Ratatić poručuje da će većina proizvoda koje će kupovati u ovom razdoblju dolaziti sa Sredozemnog mora, a tek manji dio iz Mađarske. Iz HDZ-a su bez komentara. Gost u RTL-u Danas bio je naftni konzultant Davor Štern.
Na pitanje što bi građani prvo mogli osjetiti kao posljedicu činjenice da smo sada ovisni isključivo o uvozu, odgovara:
"Konkretno, dok ima derivata i goriva na tržištu ne bi osjetili. Imamo strateške zalihe koje bi do isteka korištenja bile na raspolaganju. Međutim, ipak me brine što bi moglo biti nakon Nove godine, odnosno oko Nove godine dokad bi mogle potrajati. Nije čak ni pitanje cijena, cijena dizela je otišla do povijesnih visina. Ako ne bi bilo robe na tržištu mogla bi biti dvostruka. Ono što je najopasnije je da svi svjetski traderi više ne garantiraju isporuku. Oni sami više u sebe ne mogu vjerovati i u svim novim ugovorima piše 'best effort'. Više nema garancije isporuka ni rokova. Moglo bi doći d velikih nestašica i zato smatram da je cijeli ovaj potez vrlo upitan", kazao je Štern.
Na pitanje je li se moglo ići u kraće vrijeme da se sve završi ranije ili da se prolongira, da krene kasnije, Štern odgovara:
"U rafinerijama je planiranje najvažnija stvar. Ako se znalo, a znalo se da ćete modernizaciju odgađati 10 godina. Kad se znalo da se ide u tako veliki projekt, a u dva navrata je rafinerija stajala po 5 mjeseci, bilo je dovoljno vremena da se pripremi sve ono što se treba napraviti da bi se novo procesno postrojenje spojilo na rad rafinerije. Međutim, i bez tog postrojenja, rafinerija može raditi i proizvoditi. Po meni bi to svakako trebala raditi", kazao je Štern i dodao da do zatvaranja Riječke rafinerije ne bi trebalo doći kao što je bio slučaj sa sisačkom.
Ratatić poručuje da će većina proizvoda koje će kupovati u ovom razdoblju dolaziti sa Sredozemnog mora, ne iz Mađarske, osim, kaže, tek manji dio, upitan kako tumači takvu odluku, Štern odgovara:
"Zato što su neki od mojih kolega računali da će s obzirom na to da Mađarska prerađuje jeftinu rusku naftu da bi mogla ostvarivati ekstra profit i te derivate prodavati u Hrvatsku. Međutim, odluka EU da se dozvoli Mađarskoj korištenje ruske nafte isključuje mogućnost da se derivati prodaju u inozemstvu. Prema tome, kupovat će se derivati na Mediteranu, međutim pitanje je što ako ih ne bude na Mediteranu. To je vrlo realna slika. Jedina sigurnost je da imate vlastitu rafineriju jer nafte uvijek ima. Možete dobiti iz bilo kojeg dijela svijeta tanker u rafineriju, preraditi i imate derivate. Ako se taj scenarij nastavi, čak i teoretski ako se netko sjeti dignuti u zrak dignuti naftovod do Mađarske pa nema ni ruske nafte. Vlada mora biti jako oprezna u tome. Nama je rafinerija sigurnost opstanka energenata u Hrvatskoj. Ako rafinerija Rijeka ne radi kako će se snabdijevati toplinom HEP-ovo postrojenje koje se sad priprema da proradi gdje se proizvodi struja iz mazuta. Odakle mazut i toplina za njegovu preradu", kazao je Štern pa dodao da nije dobio poziv na Antikorupcijsko vijeće, a da javni poziv nije čuo, ali da bi se odazvao.
"Svakako. To je institucija hrvatskog društva i mislim da se svakome obveza pojaviti se pred tim povjerenstvom. Na stranu što mislite kao pojedinac o tom vijeću, ali to je institucija kojoj se ne smije odbiti dolazak i razgovor s njima"
