Hrvatska gubi stanovništvo. Alarmantni podaci od 2001. do 2011. govore kako smo u tom razdoblju izgubili oko 150 tisuća ljudi.
"Višak umrlih nad rođenima se povećava, natalitet se smanjuje, a mortalitet ostaje na neki način manje ili više konstantan, uvjetovan starosnom strukturom stanovništva", kaže akademkinja HAZU-a Alica Wertheimer Baletić i upozorava da kriza i nemogućnost pronalaska posla prijete novim valom iseljavanja. Ni projekcije do 2050. nisu ohrabrujuće.
"Mlado stanovništvo opada jače, radni kontingent opada gotovo paralelno kao mlado, a raste staračko stanovništvo. Stanovništvo Hrvatske postaje urna", rekla je Wertheimer Baletić.
Potrebna kvalitetna socijalna politika
Proces starenja ne može se zaustaviti no disbalans se može riješiti kvalitetnom socijalnom politikom, smatra demograf Anđelko Akrap.
"Hrvatska je, na žalost, demografsku politiku prepustila spontanosti. Kako ide, neka ide. To tako ne može ići. Hrvatskoj treba dugoročna populacijska politika. Svaka Vlada mijenja i donosi svoje. To ne može tako", rekao je Akrap.
"Populacijska politika ovisi i o gospodarskim čimbenicima. Mladi danas ne ulaze u brak i ne rađaju djecu jer nemaju posla, riješeno stambeno pitanje ili ne mogu naći smještaj za dijete u vrtiću. Razvoj gospodarstva osnova je natalitetne politike, no trebamo mijenjati i poremećen sustav vrijednosti", smatra čelnik HUP-a Ivica Mudrinić.
Mudrinić: Hrvatska nije u stanju mladima osigurati posao
"Bez toga nećemo biti u stanju stvoriti uvjete za stvaranje novih vrijednosti, nećemo zaposliti ove ljude koji su sada nezaposleni jer nismo u stanju stvoriti uvjete u kojima ima smisla dovesti kapital, uložiti ga i otvoriti nova radna mjesta", smatra Mudrinić.
Ivo Josipović je, pak, kazao kako je riječ o važnom i dugoročnom pitanju razvoja zemlje, koji zahtjeva zajedničko djelovanje svih političkih opcija.
"Treba ostvariti određeni nacionalni konsenzus za pitanje populacijske politike. Jedino mjesto gdje se pravi konsenzus može postići je, naravno, Sabor", izjavio je Josipović.
