Hrvatski znanstvenik s adresom u Torontu, Igor Štagljar dao je svoj osvrt na epidemiju koronavirusa u svijetu, svoj doprinos sprječavanju zaraze, ali i činjenicu da je morao otići iz Hrvatske kako bi istraživao rak pluća. Komentirao je zarazu koronavirusom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je jedan od najpoznatijih protivnika epidemioloških mjera.
"SAD je prema istraživanjima bila vodeća zemlja u borbi protiv pandemije. No vlada je totalno ignorirala virus, govorili su da je to neka blaga bolest. Sada imaju 20 posto svih zaraženih u svijetu, to je jako porazno. A što se tiče predsjednika Trumpa, on je okolo hodao bez maske i smijao se onima koji ih nose pa se zarazio. Mislim da ga je stigla božja kazna", rekao je Štagljar u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u dva.
On radi na razvoju novog serološkog testa, koji bi iz kapljice krvi trebao otkriti je li netko bio u kontaktu s novim koronavirusom. Otkrio je i kad bismo mogli dobiti cjepivo. "Krajem godine i početkom sljedeće imat ćemo cjepivo, a sredinom 2021. već će dobar dio populacije biti cijepljen", poručio je i dodao da ne donosi ocjene paušalno već na temelju znanstvenih dokaza.
Odbijenica iz domovine
Osim razvoja serološkog testa, u Kanadi radi i na istraživanju lijeka protiv raka pluća. Isto mu je istraživanje odbijeno u Hrvatskoj, što mu je ostavilo gorak okus u ustima. Istaknuo je kako se moramo posvetiti liječenju karcinoma, jer bismo mogli svjedočiti "onkološkoj pandemiji". Otkrio je zbog čega je uopće pokušao raditi takvo istraživanje u Hrvatskoj.
"Ja stvarno obožavam Split i MedILS i nisam mogao odbiti taj poziv. jedino što sam odmah rekao Miri (Miroslavu Radmanu, op.) da neću moći tamo provoditi jako puno vremena, maksimalno 2,3 mjeseca na godinu. To mi je odobrilo moje sveučilište. Imam punu plaću. I onda sam zbog dolaska u Hrvatsku, odlučio prijaviti jedan projekt s našim Ministarstvom znanosti i trebalo im je 16 mjeseci da ga ocijene. Onda su zaključili da ja nisam dovoljno dobar. Da akademik Samardžija i ja koji smo napisali projekt nismo dovoljno dobri. Odbili su nam projekt i eto. Ja sam taj isti projekt predao kanadskoj vladi i oni su ga financirali, prošle godine s 2,4 milijuna dolara. Mislim da u Hrvatskoj znanosti postoje ljudi koji ne žele da MedILS ponovno bude institucija koja bi mogla biti zaštitni znak znanosti u Hrvatskoj, jer je privatna, tamo se radi slobodna znanost. Mi odlučujemo koga ćemo zaposliti. Ne vidim razlog zašto Hrvatska ne bi mogla ili htjela financirati MedILS kao što je to normalno u zemljama zapadnog svijeta, Njemačkoj, Francuskoj", poručio je znanstvenik.
'Cool guy' Trudeau
Dodao je da se triput susreo s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom, ali ne kako bi ga potezao za rukav, jer toga u Kanadi nema. "Znanost u Kanadi je meritokratska, vode je i evaluiraju najbolji ljudi. Ako radite kompetitivnu svjetsku znanost onda ćete sigurno biti priznati zbog toga i nitko vam neće zabiti nož u leđa i nitko vas neće odbiti za projekt koji bi jednog dana mogao rezultirati lijekom za jedan od najopasnijih karcinoma na svijetu, a to je karcinom pluća. Imao sam tri puta šansu susresti se s premijerom Justinom Trudeauom. On je, kako bismo mi rekli 'cool guy'. Uvijek pričamo o pozitivnim stvarima. Jedanput je došao kod nas u Istraživački centar, morali smo mu malo objasniti o čemu se tu radi, ali ne razgovaramo o tome da bi nam on trebao dati novce za određeni projekt, mi mu se samo ponekad požalimo i kažemo da bi Kanada mogla malo više ulagati u znanost. Sada je to negdje oko 3,2 posto BDP-a, kad bi bilo 3,4 ili 3,5 bilo bi puno bolje. Kao što je to bilo kad sam ja došao u Kanadu, međutim u Kanadi nije potrebno povlačiti političare za rukav da biste dobili financiranje svojih projekata", istaknuo je.
Gorak okus u ustima
Potom se ponovno vratio na Hrvatsku, rekavši kako bi se naši najbolji znanstvenici vratili kući, da im država ponudi barem pola onoga što im nude u zemljama u kojima trenutno žive i rade. Iako bi se htio vratiti, Štagljar kaže kako to zasad nije moguće, jer je u proteklih pet ili šest godina dobio velik novac za svoje projekte.
"Ne bih mogao odbiti tolike novce, a od toga ne bih mogao dovesti niti jedan dolar u Hrvatsku. Mislim da je to žalosno, jer ja želim jedan dio svoj znanja vraćati u moju domovinu Hrvatsku i spreman sam jednog dana, možda za sedam, osam godina vratiti se za stalno, ali kad vidite da vas vlastita zemlja dočeka na takav način onda je to baš jedan gorak okus u ustima jer mislite da bi moglo i bolje", naglasio je.
