To su najbolji od najboljih, osobe koje ulaze u deset posto najboljih mladih znanstvenika, a usavršavanje u inozemstvu, koje obično traje dvije do tri godine, ili pak suradnju na međunarodnim projektima omogućile su im dobivene (inozemne) stipendije. Prema starom kolektivnom ugovoru za znanost, oni su imali pravo da im Hrvatska tijekom prve godine studijskog boravka u inozemstvu isplaćuje plaće iz čisto egzistencijalnih razloga, a ostatak usavršavanja inozemne institucije, piše Slobodna Dalmacija.
Dobra je stvar bila u tome što se većina njih nakon tog usavršavanja i završetka postdoktorskog studija vraćala u Hrvatsku. Međutim, Vlada je krajem prošle godine otkazala kolektivni ugovor za znanost i do danas nije sklopljen novi. Zbog toga je i pravo na plaću u prvoj godini u inozemstvu ukinuto, što je još podcrtano potrebom za mjerama štednje koje, eto, mora snositi i znanost. Iz resornog Ministarstva znanosti, tvrde u Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja, pozivaju se na to da nema 'pravne osnove' prema kojoj bi im isplaćivali plaće za tu godinu dana.
Odustali od stipendija
Posljedica – većina mladih ljudi koja je ove jeseni trebala krenuti u inozemstvo na usavršavanje odustala je od stipendija i sve više razmišljaju o trajnom iseljenju iz Hrvatske.
''Ti su ljudi imali dogovorene stipendije na prestižnim svjetskim institutima ili su trebali biti suradnici na važnim projektima. Oni su 'driving force' svugdje u svijetu, postdoktorsko usavršavanje ima status vakcinacije u znanosti, ono im omogućuje da postanu kompetitivni u međunarodnim okvirima. Zabrinut sam jer sada sve manje vjeruju da su institucije poput 'Ruđera Boškovića' mjesto na kojemu bi uopće trebali započeti karijeru'', upozorio je Tvrtko Smital, znanstvenik s IRB-a i zamjenik predsjednika Nezavisnog sindikata znanosti.
Točnih podataka o broju mladih koji su odustali od odlaska u inozemstvo nema, ali procjene govore da oko deset posto asistenata, ili njih više od 200, godišnje odlazi na postdoktorske studije vani. Samo s 'Ruđera' ove je jeseni vani trebalo otići 28 asistenata.
Nesuvisla računica
''U neke inozemne zemlje neki su i dospjeli, ali privremeno prihvaćajući neplaćenu studijsku godinu. Neki su od postdok-stipendija ili usavršavanja odustali, posebno oni s obiteljima, a neki su još u dvojbi i odgađaju odlazak u nadi da će se situacija nekako riješiti'', ispričao je dr. Smital situaciju na IRB-u.
Viši asistent s doktoratom u nas prima plaću u godišnjem iznosu od 150 do 160 tisuća kuna bruto. Oko milijun i pol kuna po osobi koje Hrvatska misli godišnje uštedjeti jer mu je uskratila odlazak u inozemstvo vodi nesuvisloj računici kada su u pitanju dugoročne uštede – ako ne prihvate inozemne stipendije, ti će ljudi ili nastaviti postdoktorski studij u Hrvatskoj ili trajno iz nje iseliti.
Ako ostanu u Hrvatskoj, država će im isplaćivati plaće za radna mjesta na kojima će ostati četiri godine koliko postdoktorski studij najviše traje, umjesto da ih je financirala jednu godinu u inozemstvu, a ostatak tamošnje institucije.
Država gubi milijunske iznose
Ako se odluče na odlazak zauvijek, tu gubimo još više, na primjer, u deset godina trajanja doktorskog i postdoktorskog studija država će samo za njihove plaće izdvojiti više od milijun kuna. Tu treba pribrojiti i troškove školarina za doktorske studije, koji se kreću od deset do 50 ili 60 tisuća kuna godišnje, na primjer na ekonomiji, tu su i troškovi prijevoza...
Drugim riječima, država njihovom kartom u jednom smjeru gubi milijunske iznose.
''Ne treba zaboraviti da su ugovori o radu s domaćim institucijama u kojima rade potpisani na uglavnom deset godina. Ako nisu izabrani u znanstvena ili znanstveno-nastavna zvanja, nakon deset godina dobivaju otkaz ugovora o radu. U tom slučaju sve se više odlučuju na odlazak iz zemlje. Žalosno je da Hrvatska tako školuje ljude koji će raditi za inozemne institucije'', upozorava prof. dr. Igor Radeka, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. I sami imate iskustva s radom u inozemstvu, tražite posao negdje van Hrvatske, pokušali ste raditi vani i nije vas se naročito dojmilo. Pišite nam na adresu vijesti@portal.net.hr i podijelite s nama vaša iskustva. http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/264969/Default.aspx
