Nakon što smo danas objavili status jedne korisnice Facebooka o zastarjelom uređaju za magnetsku rezonancu u KBC-u Split,istražili smo slučaj i u splitskoj bolnici.
Liste čekanja za brojne preglede u splitskoj bolnici nisu, nažalost, ništa novo. Čak se i upisi za pregled kod bolničkog stomatologa znaju biti nekoliko mjeseci u budućnosti, pacijentice kojima su indicirane češće kontrole za ultrazvuk dojki ne mogu taj pregled obaviti na vrijeme, a posebna je priča za magnetsku rezonanciju…
U cijeloj bolnici naime postoji jedan uređaj za MR, koji je star preko deset godina i koji je konstantno u pogonu. Osim kad nije u kvaru.
VIŠE PROČITAJTE:
Tako je redovni upis za taj pregled otprilike za godinu dana, a donedavno se obavljala i svojevrsna “trijaža” pacijenata koji su uopće mogli pristupiti dijagnostici magnetske rezonancije – samo djeca i oboljeli od bolesti središnjeg živčanog sustava su mogli na pregled, a prethodni nalaz CT-a, odnosno rentgena bio je obavezan.
Srećom, u KBC-u su nabavili dva nova CT uređaja prije nekih godinu dana pa su barem za to liste čekanja drastično smanjene.
U međuvremenu se čeka na novi uređaj za magnetnu rezonanciju, za koji je raspisan javni natječaj, potvrdio nam je ravnatelj splitske bolnice Ivo Jurić, javlja Splitski dnevnik.
“U tijeku je nabavka jednog MR uređaja, ministarstvo je odobrilo sredstva i raspisalo natječaj, e sad kad ćemo dobiti novi uređaj ovisi o samoj proceduri javne nabave, rokovima i eventualnim žalbama”, kaže ravnatelj KBC Split.
Nema dakle točnog termina, ali valjda bi se moglo očekivati u nekoliko narednih mjeseci da se bolnica kojoj gravitira pola milijuna ljudi opremi uređajem vrijednim oko 15-ak milijuna kuna, što je neka prosječna cijena uređaja za MR. I to je neki pomak, valjda će novi uređaj i ovaj stari (kad se malo rastereti) ipak doprinijeti skraćivanju lista čekanja.
Predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju splitske bolnice Krešimir Dolić je svojedobno izjavio kako bi bilo optimalno imati tri MR uređaja, obzirom na veličinu splitske bolnice i broj osoba koji dolaze na pretrage. Potrebno je istaknuti i kako nije isključiva krivnja na osoblju KBC-a za liste čekanja ili neadekvatne uvjete rada, odnosno hospitalizacije: za dobar dio je zaslužan maćehinski odnos države, a manji dio snose i sami pacijenti, koji nerijetko zaboravljaju na zakazane preglede i pretrage…
