Koliko god građane koji su svoje kredite vezali uz švicarske franke posljednjih mjeseci skupo stoji jačanje te valute, toliko su ih opteretile i banke podizanjem kamata. Jedna stanovnica, koja je željela ostati anonimna, ispričala je za Slobodnu Dalmaciju svoju priču o kreditu u 'švicarcima'.
arti-201007120124006U studenom 2005. podigla je na rok od devetnaest godina stambeni kredit od 87.850 švicarskih franaka (CHF), što je bilo oko 55.000 eura. Tada joj je rata kredita po kamati od 4,69 posto iznosila 585,78 CHF ili 2787 kuna, a franak se kretao oko 4,7 kune. Banka joj je u međuvremenu triput podizala kamate i mjesečnu ratu, a posljednji put, na Novu 2010., podigla joj je kamatu na 6,2 posto ili 650 franaka mjesečne rate.
Trenutačno, po tečaju od 5,4 kune za franak, njezina rata iznosi 3510 kuna. U nepunih pet godina rata joj je skočila 723 kune, ali tom rastu nije kumovao samo tečaj 'švicaraca'. Jer, da je njezina rata ostala 585,78 CHF, taj bi skok franka s ondašnjih 4,7 na današnjih 5,4 kune platila mjesečnom ratom od 3163 kune ili s porastom rate od 347 kuna.
Za preostalih 376 kuna, za koliko joj se povećala mjesečna rata od studenog 2005. do danas, zaslužna je banka koja je podizanjem kamata poskupljivala njezin kredit.
Splićanka još ne razmišlja o promjeni valute kredita, i to ne samo zbog naknade koju bi platila za taj posao, nego i zbog činjenice da joj je i sadašnjih 6,20 posto kamate na kredit u 'švicarcima' isplatljivije od 6,95 do 7,7 posto kamate, koliko bi je koštao kredit u eurima.
Švicarski franak počeo je jačati početkom prošle godine, s problemima u euro-zoni i slabljenjem eura, a kako se ove godine razbuktavala financijska kriza u Europskoj uniji i problemi s financiranjem državnih deficita, samo su nastavili rasti, da bi početkom travnja dosegnuli povijesne granice od 1,4 franka za euro.
U Hrvatskoj je sad oko 13 posto ukupnih kredita građana ili oko 16 milijardi kuna vezano uz švicarske franke, a prije dvije godine, kada su ih banke prestale odobravati, taj je udjel iznosio 27 posto, piše Slobodna Dalmacija.
Prethodni članak:
arti-201007140061006
