Broj djece koju su u Njemačkoj dobili novi hrvatski iseljenici, odnosno rodile majke s hrvatskim državljanstvom, tijekom prvih pet godina članstva Hrvatske u EU povećao se za više od 60 posto te je tijekom 2017., u kojoj je broj rođene djece u Hrvatskoj pao na najnižu razinu u posljednjih 70 godina, premašio brojku od 4000, prenosi Jutarnji list.
Broj djece koje su rađale hrvatske državljanke u Njemačkoj bio je u stalnom padu godinama prije ulaska Hrvatske u EU, a nakon 2014. godine taj broj je počeo naglo rasti, pokazuje to analiza dr. Ivana Čipina, voditelja Centra za longitudinalne populacijske studije i izvanrednog profesora na Katedri za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, koji je obradio podatke njemačkog Federalnog statističkog ureda.
Djeca rođena u obiteljima koje su iselile prije par godina
Deseterostruki rast zabilježen je u udjelu djece hrvatskih državljanki koja nisu automatski rođenjem stekla njemačko državljanstvo, koje se može steći ukoliko barem jedan od roditelja ima dozvolu boravka i legalno boravi na području Njemačke najmanje osam godina. Od 2013. taj udio je narastao s pet na 12 posto, tijekom 2014. na 20 posto, a 2017. gotovo je svako drugo dijete ostalo bez njemačkog državljanstva. Upravo to je jedan od ključnih pokazatelja da se radi o djeci rođenoj u mladim hrvatskim obiteljima koje su se posljednjih godina iselile iz Hrvatske.
Analizom podataka za djecu rođenu u braku, koja čine 80 posto ukupnog broja djece koje su rodile hrvatske državljanke, dr. Čipin je došao do podatka da je u razdoblju od 2000. do 2017. godine 55 posto očeva te djece imalo hrvatsko državljanstvo, 30% njemačko, 10% državljanstvo neke države koja nije članica EU, a preostalih par postotaka državljanstvo neke druge države.
Iseljavanje jedan od njavažnijih razloga pada broja rođenih u RH
Žene s hrvatskim državljanstvom u Njemačkoj ne rađaju više nego što rađaju žene u Hrvatskoj, a određeni broj djece, dodaje Čipin, sasvim su sigurno rodile hrvatske državljanke koje se nisu doselile iz Hrvatske, nego iz neke druge države, većina iz BiH.
"Iseljavanje je jedan od najvažnijih razloga zbog kojih je u Hrvatskoj u 2017. godini zabilježen apsolutno najmanji broj živorođenih unatrag 70 godina. Možemo zaključiti da je od ulaska Hrvatske u EU do kraja 2017. u Njemačkoj rođeno nekoliko tisuća djece koja bi se vjerojatno rodila u Hrvatskoj", kazao je dr. Čipin za Jutarnji list.
