Prema podacima servisa MojaPlaća u trećem kvartalu ove godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5.418 kuna, što je za jedan posto manje nego u prethodnom kvartalu. U odnosu na isto razdoblje prošle godine prosječna neto plaća nije se mijenjala.
Pribrojimo li neto plaći bonuse, tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.624 kune što je također jedan posto manje nego u prošlom kvartalu.
Osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 117 posto višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (61 posto više od prosjeka), ljudskih potencijala (+35 posto) te informacijskih tehnologija (+32 posto).
Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-46 posto), pomoćnim zanimanjima (-41 posto) te radnici u uslužnim djelatnostima (-36 posto).
Muškarci i dalje više plaćeni od žena
U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 9 posto višu plaću od žena. Muškarci su u prosjeku zarađivali 5.652 kune, dok su žene zarađivale u prosjeku 5.178 kuna.
U odnosu na prethodni kvartal prosječna plaća muškaraca niža je za jedan posto, dok se prosječna plaća žena nije mijenjala.
Prvostupnička diploma donosi tek jedan posto višu plaću
Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 52 posto višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 22 posto višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 105 posto u odnosu na srednju stručnu spremu.
U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 19 posto nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 66 posto višu plaću od prosjeka. Ispitanici s višom stručnom spremom imaju šest posto višu plaću od prosjeka, ali 32 posto višu od ispitanika sa srednjom stručnom spremom.
Ispitanici sa završenim fakultetskim obrazovanjem I. stupnja, prvostupnici, imaju jedan posto višu plaću od prosjeka i 17 posto nižu od ispitanika s visokom stručnom spremom.
Više plaće u stranim firmama
Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 15 posto više od prosjeka i iznose u prosjeku 6.253 kune, dok su plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 5.134 kuna (5 posto manje od prosjeka), baš kao i u udrugama (-5 posto)
Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu je tri posto viša od prosjeka i iznosi 5.606 kuna.
Više zaposlenika znači veću plaću
U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća je 13 posto ispod prosjeka i iznosi 4.704 kune, dok je u tvrtkama do 19 zaposlenika plaća šest posto niža od prosjeka i iznosi 5.117 kuna.
Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5.705 kuna i 5 posto je viša od prosjeka. Najviša prosječna plaća je u tvrtkama do 1.000 zaposlenika; 8 posto viša od prosjeka i iznosi 5.826 kuna.
Nakon Zagreba i Zagrebačke županije, najviše plaće su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Gledano prema županijama, najniže plaće u trećem kvartalu 2016. zabilježene su u Vukovarsko-srijemskoj, čak 22 posto ispod prosjeka, te u Virovitičko-podravskoj županiji gdje su plaće 20% niže od prosjeka.
Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu i to 12 posto iznad prosjeka i ona iznosi 6.095 kuna. Nakon Grada Zagreba slijedi Zagrebačka (-3 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija gdje su plaće 3 posto niže od prosjeka.
Početnicima 16 posto niža plaća od prosjeka
Na početku karijere, dok još nemaju iskustva ispitanici imaju 16
posto manju plaću od prosjeka. S godinom do
dvije iskustva ispitanici u prosjeku imaju 8
posto nižu plaću.
S tri do pet godina iskustva plaća je 8
posto viša od prosjeka, a sa šest i više godina
iskustva plaća je 10 posto viša od prosječne.
Sukladno tome, najmlađi ispitanici imaju u prosjeku i naniže plaće (26 posto niže od prosjeka za ispitanike mlađe od 25 godina), dok ispitanici u dobi od 55 godina i više imaju 19 posto višu plaću od prosječne.
