Tek kad su kombajni ušli u polja, pokazala se prava slika ovogodišnje žetve. Ratari nisu zadovoljni ni prinosom ni cijenom od kune i deset lipa.
"S cijenom s kojom su izašli za prvu klasu – mogla bi biti veća. Ima i da se nude veće cijene, kunu i dvadeset za prvu klasu. Sa žetvom, onako nije baš očekivani prinosi", kazao je Saša Jelčić, ratar iz Novog Bolmana.
Oko Bolmana u Baranji su i do trideset posto manji – oko 5 tona po hektaru. A i kvalitetom – to će biti pšenica treće klase.
"Proteini su evo već poznati od 11 do 12. Znači to je treća klasa. Kad dobijemo tu kunu za treću klasu, i odbiju se svi troškovi, mi smo opet na devedeset lipa. To je nedostatno. Ali ću i reći jedno, gospodo – ove godine je malo, i manjka će biti pšenice. Imat ćemo mi i za kruh i burek, ali sljedeću , dao Bog da se ponovno vidimo, za kifle je nećemo proizvesti", dodaje Petar Pranjić, ratar iz Novog Čeminca.
Pomanjkanje se već osjeti.
"Tko ima prostora, i tko može uskladištiti, ali što je kod nas to jako teško jako malo poljoprivrednih proizvođača može, treba sačekati. Kažu da ih zovu sa svih strana da se da odmah pšenica. Znači kad ih se zove, da se isporuči odmah pšenica, da se štoi manje plati, da bi trebala ići pšenica, cijena pšenice gore", kaže ratar iz Novog Bolmana
Za to je i dosta pokazatelja, objašnjava predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
"Prvi puta su određene tvrtke izašle s cijenom, očito da će biti potražnja za pšenicom. Informacija je i da u Srbiji neće bitidovoljno, neće biti onoliko koliko se očekuje pšenice, s obzirom da je kod nas najviše posijano, dakle tržište u takvim uvjetima – cijena bi trebala rasti", izjavio je Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
No da i poraste, za mjesec do dva, do iduće žetve problemi će ostati isti.
"Ovo je život, ovo je opstojnost na ovim prostorima, a naše ministarstvo vodi brigu, rekao bih "selo gori, a baba se češlja." Šta je briga kako bude, bude, samo neka prođe, jedan problem manje. Na žalost, na žalost", dodaje Pranjić.
Zato se većina baranjskih ratara okrenula drugim kulturama, a posebice durum pšenici koju izvoze Austrijanicima po trostruko većoj cijeni od obične.
