Svi odreda tvrde da taj prigovor nema smisla jer je slavonski kulen tradicional i brend Slavonije i Baranje.
Isključivo slavonska tradicija
"Kulen je isključivo slavonska tradicija, stoljećima se pravi na ovim prostorima, ne znam što tu Slovencima smeta", kaže za Glas Slavonije Ivo Seletković iz Donjih Andrijevaca, jedan od proizvođača te čuvene slavonske delicije.
On objašnjava kako postoji standardna receptura, ali da nema uniformiranog ukusa kulena.
"Najvažniji je odabir mesa, domaća starija svinja ima prednost. Kulen se ne može praviti od svih dijelova svinje. Mora biti strogo tvrdo meso, vratina, bez žilica, tako da se od jedne svinje ne može napraviti puno kulena. Nekada su naši stari pravili samo jedan ili dva kulena. Osim mesa, važna je kvalitetna crvena paprika, jer u suprotnom meso prokisne, bitan je domaći bijeli luk, koji je ljepljiv i peče, te, naravno, sol. Jako je važno i sušenje kulena bijelim drvom, da nema tanina", kaže Seletković očekujući da Europska komisija odbaci slovenski prigovor.
"Taj njihov kulen je više zimska salama"
Slično razmišlja i Samson Andabaka, majstor kulena iz Otoka kraj Vinkovaca.
"Iznenadila me vijest da je Slovenija uložila prigovor na zahtjev za registraciju naziva našeg domaćeg, slavonskog kulena. Nema se tu što puno govoriti, ne mogu oni praviti slavonski kulen, kao prvo, kad su oni u drugoj državi. Oni imaju svoj recept, međutim to je meni više zimska salama nego kulen. Slavonski kulen može se praviti samo u Slavoniji, tako da ne vidim zbog čega su uložili prigovor. Ako govorimo o nekoj šteti, ne može nama Slovenija ništa štete napraviti, to je industrija, čak je i naš industrijski kulen daleko kvalitetniji od tog njihovog" - kaže Andabaka.
Zbog poteza Slovenaca ogorčen je i Vladimir Pleša iz Orahovice.
"Taj prigovor nema baš nikakve osnove. Mi Slavonci imamo svoju domaću svinju, dakle isključivo domaće meso, začine, svoju domaću recepturu i pravilnik po kojem radimo. Oni zaista nemaju što prigovarati, a na nama je da se čvrsto borimo za prava svog proizvoda. Ja godinama proizvodim kulen i znam koliko naš slavonski kulen vrijedi i koliko je kvalitetan i pravu zaštitu više nego zaslužuje", kaže Pleša.
"Slovenci ne znaju osušiti meso kao Slavonci"
Predsjednik baranjske Udruge proizvođača kulena Miodrag Komlenić kaže da ako ikoji proizvodi u Hrvatskoj zaslužuju biti zaštićeni, onda su to kulen i pršut. Jozo Čauš iz Čajkovaca ne dvoji oko toga čiji je kulen autentičan. "Slovenci ga nikada nisu imali niti nas mogu u tome dostići. Oni mogu proizvesti nešto industrijsko s puno konzervansa i raznih dodataka, što nije ni slično pravom kulinu", kaže on.
Tajana Bece, kulenarka iz Osijeka tvrdi da Slovenci ne znaju osušiti meso kao Slavonci. "Njihovi proizvodi nisu tako dobri kao naši. Možda nam zato prave probleme", smatra ona.
A Nikola Glamočak iz Vinkovaca kaže da se slovenski i slavonski kulen uopće ne mogu mjeriti jedan s drugim.
"Imao samo priliku probati, tako da ne vidim razlog zašto su oni protiv zaštite našeg kulena", kazao je za Glas Slavonije.
